Pravobraniteljica je već sudjelovala u javnom savjetovanju o izmjenama zakona te najavila da će u okviru tog procesa iznijeti i službeno, detaljno mišljenje. No već sada poručuje kako ne može podržati rješenje koje, iako naizgled neutralno, zapravo diskriminira temeljem spola.

Naglašava da nejednak zakonski tretman ne mora nužno značiti i diskriminaciju, ali u ovom slučaju upozorava na tzv. neizravnu diskriminaciju – kada pravna norma dovodi do toga da su osobe jednog spola u nepovoljnijem položaju. U ovom slučaju to bi značilo da muškarci, kao jedini obveznici vojnog osposobljavanja, stječu određene beneficije (primjerice pri zapošljavanju), dok žene, koje se mogu prijaviti samo dobrovoljno, ostaju bez tih prava.

Pravobraniteljica upozorava da bi se time žene dovele u neravnopravan položaj, što je protivno Zakonu o ravnopravnosti spolova, koji ima veću pravnu snagu od Zakona o obrani. Također ističe kako u ovom slučaju ‘ne postoji legitimni cilj za dodjelu beneficija osobama koje odrade vojno osposobljavanje’, a ni sama sredstva, kako navodi, nisu ni primjerena ni nužna.

U priopćenju se ističe i zabrinutost zbog moguće diskriminacije prema osobama koje se pozovu na priziv savjesti. Ukoliko bi one bile zakinute u odnosu na one koji odrade vojni rok, to bi moglo predstavljati izravnu diskriminaciju temeljem političkog ili drugog uvjerenja. No, ocjena ustavnosti tog dijela zakona, napominje Pravobraniteljica, u nadležnosti je Pučke pravobraniteljice.

Zbog svega navedenog, Pravobraniteljica će zakonodavcu predložiti dvije opcije: ili potpuno ukidanje svih beneficija povezanih s vojnim osposobljavanjem ili osiguravanje jednakih uvjeta za muškarce i žene.

‘Nelegitimno je i protuzakonito stvarati neopravdane razlike među spolovima’, zaključuje se u priopćenju.