upozorenje psihijatrice

'Kad stanu egzistencijalni problemi, ljudi će više biti okrenuti sebi i tek će onda isplivati poteškoće. Imat ćemo više suicidalnih promišljanja, depresije, PTSP-a i panike'

13.01.2021 u 20:29

Bionic
Reading

Uz smještaj i prehranu, stradalnicima je nužno pružiti i psihološku pomoć. Primarijus Marina Kovač, ravnateljica Neuropsihijatrijske bolnice "Dr. Ivan Barbot" u Popovači, organizirala je specifičan oblik rada i nije sjedila u bolnici i čekala da pacijenti dođu k njoj. Odlučila se za rad na terenu, putem mobilnih timova

'Dogodila se katastrofa i stres za ljude i oni su mogli otići ili ostati i boriti se. Odlučili su se boriti i mi smo zato došli k njima', objasnila je, javlja HRT.

Upitana kako je potres utjecao na mentalno zdravlje ljudi na nastradalom području i čemu svjedoči na terenu primarijus Kovač rekla je situacija teška.

'Ljudi su u strahu, zabrinuti, ne mogu spavati, puno je brige, ne znaju hoće li se potres ponovno dogoditi, radije spavaju vani. Strah je što te ljude drži podalje od svojih domova', rekla je primarijus.

Ispričala je i kako ljudi reagiraju kad im dođu na prag, u dvorište, u kamp kućicu, u prihvatni centar.

'Svi ne doživljavaju stres jednako, netko se nosi bolje sa stresom i traumom, netko lošije. Ljudi su sretni kad dolazimo, prvo dolazimo prijateljski, a onda kao liječnici. Ljudi vape za toplim ljudskim kontaktom, da podijele strahove, da kažu što ih muči. Imali smo situaciju da smo zbrinjavali životinje jer su ljudi rekli spasite njih, mi ćemo već nekako. Prvi razgovor je bitan, a onda se u njemu iskristaliziraju poteškoće, što to zaokuplja ljude, kako im možemo pomoći, treba li im medikamentozna terapija, upute za dalje', ispričala je Kovač.

Komentirala je i samoubojstvo na nastradalom području.

  • +26
Petrinja dan nakon potresa Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

'Činjenica je da govorimo o području koje je bilo ratom traumatizirano područje pa koronavirus pa sada katastrofalni potres. Sve su to trauma na traumu na traumu i mi to zovemo retraumatizacija. Neki to mogu izdržati sa svojim obrambenim kapacitetima, a neki ne, pa i dići ruku na sebe. To je važno znati jer u vremenu pred nama, kad stanu egzistencijalni problemi, ljudi će više biti okrenuti sebi i tek će onda isplivati poteškoće. Imat ćemo više suicdalnih promišljanja i više depresije i PTSP-a i panike. Naša struka zna što nam je činiti, puno će biti posla u vremenu koje dolazi i za psihologe i za psihijatre i to je naša zadaća da brinemo o mentalnom zdravlju ljudi', rekla je Kovač.

Primarijus je govorila i o mentalnom zdravlju djece.

'Djeca spadaju u najranjivije skupine, zajedno sa starijim ljudima, nemoćni, ljudi koji otprije imaju neke psihičke poteškoće pa imaju predispoziciju za razvoj teških psihičkih poteškoća. Djeca su, imali smo prilike vidjeti, silno u strahu. Gledaju svoje roditelje koji su zaokupljeni s egzistencijalnom problematikom i djeca u roditeljskim figurama koje su im oslonac kad vide da su oni nesigurni onda se i kod njih pojačava nesigurnost.'

Smatra da tamo gdje su uvjeti da se može odvijati nastava da djeca krenu među svoje vršnjake jer će se tu okrenuti drugim sadržajima i nekako će pritisak na njih biti manji.