GOVOR O STANJU UNIJE

Šef Europske komisije: Hrvatska može ući u Schengen kad...

13.09.2017 u 08:18

Bionic
Reading

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je mnoštvo novih inicijativa u svom govoru o stanju Unije, trećem otkako je 2014. godine preuzeo vođenje ključnog tijela EU-a. Juncker se, među ostalim, založio za hitno otvaranje schengenskog prostora Rumunjskoj i Bugarskoj, dok bi 'Hrvatskoj trebalo omogućiti puno članstvo u Schengenu čim budu ispunjeni svi kriteriji'

U govoru o stanju Unije Juncker je izložio načine na koje Komisija namjerava odgovoriti na najvažnije izazove s kojima se suočava Europska unija. Ustvrdio je da je Europska unija u petoj godini ekonomskog oporavka, koji je napokon došao do svake države članice.

'Rast u EU-u u posljednje dvije godine nadmašio je rast u SAD-u; nezaposlenost je najniža u zadnjih devet godina, više je ljudi zaposleno na području EU-a nego ikada prije. EU nije jedini zaslužan za to postignuće, ali europske institucije odigrale su svoju ulogu u promjeni trendova. Zaslužni smo i za europski investicijski plan i to što su europske banke dobile dovoljan kapital za kreditiranje poduzeća kako bi mogli ostvarivati rast i otvarati nova radna mjesta', kazao je Juncker.

Predsjednik Europske komisije založio se za dovršavanje Unije na nekoliko razina: energetskoj, sigurnosnoj, bankovnoj te razinama tržišta kapitala i digitalnog zajedničkog tržišta. U okviru osnaživanja europskog trgovinskog programa mora se uspostaviti reciprocitet na način da EU dobiva onoliko koliko daje. 'Svaka dodatna milijarda u izvozu predstavlja 14.000 dodatnih radnih mjesta u Europi', konstatirao je Juncker, dodajući da je upravo trgovina izvor europskih socijalnih standarda, standarda u zaštiti okoliša, prehrambenoj sigurnosti...

Trgovinski pregovori s Australijom i Novim Zelandom

'Naši partneri guraju se pred našim vratima kako bi s nama sklopili trgovinske sporazume. Nedavno smo jedan takav sklopili s Kanadom... Predlažemo da se otvore trgovinski pregovori s Australijom i Novim Zelandom', izjavio je Juncker, dodajući da bi volio da se to finalizira do kraja njegova mandata i da pregovori budu maksimalno transparentni.

Govoreći o industrijskoj proizvodnji, kazao je da 32 milijuna europskih radnika izrađuje proizvode najviše kvalitete, poput vozila koja mogu služiti na čast, iako je 'šokiran kada vidi da se klijenti i potrošači namjerno varaju'.

'Pozivam automobilsku industriju da časno ispravi pogreške. Umjesto namjere da se prevari, proizvođači moraju investirati u čista vozila, a to su vozila budućnosti', poručio je Juncker. Uz novu industrijsku strategiju za Europu, založio se za to da EU bude predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena. S obzirom da ambicije SAD-a u tom polju slabe, 'Europa se mora pobrinuti da ovaj planet ostane velik jer je on nedjeljiva domovina cijelog čovječanstva'.

SLOVACI, MAĐARI, ČESI...

Zaštita potrošača 'druge klase' na istoku Europe

Juncker je snažno osudio praksu tvrtki koje plasiraju kvalitetnije proizvode na zapadna tržišta, dok na istok Europe šalju one slabije kvalitete pod istim imenom. 'U uniji jednakih ne mogu postojati potrošači druge klase. Ne prihvaćam to što se u nekim dijelovima Europe ljudima prodaje hrana lošije kvalitete nego u ostalim zemljama, unatoč tome što su pakiranje i brend identični. Slovaci ne zaslužuju manje ribe u ribljim štapićima, Mađari manje mesa u svojim obrocima, Česi manje kakaa u čokoladi. Europski zakoni ne dopuštaju takvu praksu, a sada moramo opremiti vlasti nacionalnih država snažnijim ovlastima za obračun sa svim nezakonitim praksama, gdje god one postojale', rekao je Juncker.

U pogledu (ne)sigurnosti u digitalnom dobu, predložio je osnivanje agencije za kibernetičku sigurnost jer Europa nije dobro opremljena za borbu protiv kibernetičkih napada. Prošle godine zabilježeno je više od 4.000 napada te vrste, a 80 posto europskih poduzeća susrelo se barem s jednim incidentom po pitanju kibernetičke sigurnosti.

  • +5
Najpoznatiji hakeri svih vremena Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Po pitanju migracija, Juncker je ustvrdio da je ostvaren napredak na brojnim planovima i da se vanjske granice EU-a štite efikasnije nego ranije jer 'zajedničke granice i zajednička zaštita moraju ići ruku pod ruku'. Bolje se kontrolira tzv. mediteranska ruta, smanjen je broj izgubljenih ljudskih života na Mediteranu, iako EU mora učiniti više na poboljšanju 'skandaloznih' uvjeta života izbjeglica u Libiji.

'Europa nije tvrđava i nikada to neće postati, ostat ćemo kontinent solidarnosti. Posebno sam ponosan na mlade Europljane koji volonterski daju satove jezika sirijskim izbjeglicama', kazao je Juncker, najavljujući potom da će do kraja rujna uslijediti prijedlozi o povratku onih koji nemaju pravo boraviti u Europi u zemlje njihovog podrijetla. Samo 36 posto nezakonitih izbjeglica vraća se iz Europe, a nove mjere planiraju se zato što se samo tako može pokazati solidarnost prema izbjeglicama kojima je stvarno potrebna zaštita.

  • +78
Izbjeglice u Hrvatskoj spremne za pokret na zapad Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Nakon što je Komisija u ožujku predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe sve je intenzivnija rasprava o njezinoj budućnosti, u kojoj je dosad moglo sudjelovati više od 30 milijuna građana. Komisija je ponudila pet scenarija za mogući razvoj EU-a u sljedećem desetljeću. Otad se vodi opsežna rasprava uz potporu političkih institucija i civilnog društva.

Juncker je danas iznio njegov vlastiti, šesti scenarij, koji se zasniva na osobnom iskustvu, s obzirom na to da je on 'cijeli život živio europski projekt, s EU-om prošao kroz sito i rešeto' i pritom nikad nije izgubio svoju ljubav prema Europi.

Europa mora disati s oba plućna krila - istočnim i zapadnim - inače će izgubiti dah

Založio se za proslavu kulturne raznolikosti, uz tri temeljna načela: slobodu, ravnopravnost i vladavinu prava.

'Europa mora biti unija ravnopravnih - bilo velikih, bilo malih, na istoku ili jugu. Europa mora disati s oba plućna krila, istočnim i zapadnim, inače će naš kontinent izgubiti dah. U uniji jednakih ne mogu postojati građani drugog reda. Nije prihvatljivo to da 2017. djeca umiru od bolesti koje su u Europi davno trebale biti iskorijenjene', upozorio je, među ostalim, Juncker.

  • +28
Izbjeglice u Hrvatskoj / Arhiva Izvor: Pixsell / Autor: Željko Lukunić

Osim za jednaku dostupnost cjepivu, založio se za jednaku plaću za isti posao na istom mjestu. 'Trebamo osigurati provedbu svih propisa. Apsurdno je to da postoji tijelo za nadzor banaka, ali ne postoji zajedničko tijelo koje bi nadziralo tržište rada', kazao je Juncker. 'U Europi vrijedi snaga prava, koja je zamijenila pravo snažnijeg. To znači da su pravo i zakon nešto što se mora kroz neovisno pravosuđe jačati i čuvati', istaknuo je šef Europske komisije, pozivajući države članice da poštuju presude Europskog suda.

Naposljetku, poručio je da se schengenski prostor hitno treba otvoriti Rumunjskoj i Bugarskoj, a 'trebali bismo i Hrvatskoj omogućiti puno članstvo u Schengenu čim budu ispunjeni svi kriteriji'. Po pitanju eura, predlaže stvaranje posebnog instrumenta pretpristupne pomoći u procesu ulaska u eurozonu. 'Ako želimo da banke rade po istim pravilima, trebali bismo poticati sve članice da pristupe bankovnoj uniji', kazao je Juncker.

Paljba po Turskoj

Bespoštedno se okomio na tursku vlast, na čelu s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, kojeg nije imenovao.

'Turska se već stanovito vrijeme džinovskim koracima udaljuje od Europske unije... Apeliram na sve odgovorne u Turskoj: oslobodite naše novinare, njima nije mjesto u zatvoru; prestanite vrijeđati naše zemlje članice i šefove država i vlada kao naciste i fašiste. Europa je kontinent zrelih demokracija, a onaj tko svjesno vrijeđa sam sebi zatvara vrata... S naše strane uvijek će ostati ispružena ruka velikom turskom narodu i svima onima koji su spremni surađivati s nama', poručio je Juncker.

  • +36
Prosvjedi u Turskoj Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Juncker se založio i za jačanje ovlasti europskog povjerenika za gospodarstvo i financije; za objedinjavanja funkcija predsjednika Europske komisije i Europskog vijeća, jer bi 'samo jedan predsjednik bolje odražavao prirodu naše Europske unije kao unije država i građana'; za zajedničku obavještajnu jedinicu, europsko tužiteljstvo za progon prekograničnih terorističkih djela, kao i za europsku obrambenu uniju do 2025. godine, koju bi 'NATO volio'.

Inače, govor o stanju Unije utemeljen je Ugovorom iz Lisabona i predviđen Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije iz 2010. Tim je sporazumom predviđeno i to da predsjednik Komisije predsjedniku Europskog parlamenta i predsjedništvu Vijeća šalje pismo namjere u kojem su podrobno izložene mjere što ih Komisija namjerava poduzeti putem zakonodavnih i drugih inicijativa do kraja sljedeće godine.