ŠOK U SRBIJI

Je li Nikolić zabio nož u leđa Vučiću ili samom sebi?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 17.02.2017 15:11
  • Objavljeno 17.02.2017 u 13:00
Vučić i Nikolić

Vučić i Nikolić

Izvor: Profimedia / Autor: Sipa Press,Aleksandar Plavevski

Tektonski poremećaj potresao je vrh srbijanske politike nakon što su kandidaturu za predsjednika najavila dva tamošnja najmoćnija političara iz istog političkog miljea, predsjednik Vlade Aleksandra Vučić i aktualni predsjednik Tomislav Nikolić. Sukob dvaju dugogodišnjih saveznika koji su osnovali danas najmoćniju političku snagu u Srbiji, Srpsku naprednu stranku (SNS), odvajanjem od Šešeljevih radikala, mogao bi imati dalekosežne posljedice i, ako potraje, označiti kraj njihove dominacije. Međutim, izvjesnije je zapravo to da je Nikolić, ako ustraje u kandidaturi, počinio politički harakiri. Vučićeva odluka da se kandidira za predsjednika nije bila potpuno iznenađenje jer se s tom mogućnošću već neko vrijeme spekuliralo u javnosti, no informacija da Nikolić ne kani odstupiti bez borbe u Srbiji je izazvala šok

Prema anketama provedenima prije Nikolićeva iznenađujućeg poteza, Vučić bi osvojio preko 50 posto glasova građana. Najveća su mu konkurencija Vuk Jeremić, nekadašnji ministar vanjskih poslova i kandidat za glavnog tajnika UN-a, zatim oslobođeni ratni zločinac Vojislav Šešelj daleko iza njega te kandidat građanske oporbe Saša Janković još dalje iza.

Nikolić, iako je aktualni predsjednik, uopće nije uvršten u anketu što dovoljno govori o njegovoj percepciji u javnosti. Mandat mu istječe u svibnju, tako da se očekuje da se izbori održe tijekom travnja. O komplikacijama na srpskoj političkoj sceni razgovarali smo s tamošnjim političkim analitičarom i filozofom Dejanom Vukom Stankovićem i doktorandom i istraživačem u Centru za demokraciju na Fakultetu političkih nauka (FPN) Bobanom Stojanovićem.

'Još se ništa ne zna, ali očito je da Nikolić ne želi tek tako odustati od neke važne pozicije u državi. Očito je i da je cijela stranka praktički otpisala Tomislava Nikolića, ali on se ne da', kazao nam je Stojanović. Politički istraživač smatra da je najava kandidature samo Nikolićev pokušaj da dobije nešto više i da bolje pozicionira sebe od onoga što mu je ponuđeno. Posebno ako se sagleda puštena informacija da je u zamjenu za odustajanje od predsjedničke funkcije zatražio mjesto predsjednika Vlada i stranke.

Nikolić je vodstvo u SNS-u prepustio Vučiću kada je postao predsjednik prije pet godina i sada ponovno na tu fotelju polaže pravo. Navodno cilj želi ostvariti uz pomoć svojih ruskih veza koje nisu beznačajne u Srbiji. 'No s obzirom na reakcije, neka buduća pozicije Tomislava Nikolića u SNS-u krajnje je upitna. Zatvorio si je svaku mogućnost da postane netko i nešto u vladi', vjeruje Stojanović. Dejan Vuk Stanković smatra da je Nikolić odlukom da se ponovo kandira za predsjednika Srbije zabio nož u leđa Aleksandru Vučiću ida Nikolićevi dometi nisu veliki.

'Jasno je da Nikolićeva kandidatura predstavlja politički atak na SNS i Aleksandra Vučića, a ujedno i jednu vrstu proturječnog stava jer je do jučer tvrdio da u izbornom procesu neće raditi ništa što bi štetilo interesima Vučića i SNS-a', rekao je Vuk Stanković. Kazao je da se Nikolić 'iznenađujućom' kandidaturom politički svrstao u grupu oporbenih političkih aktera koji već mjesecima sustavno osporavaju rad Vlade i pokušavaju srušiti Vučićev kredibilitet.

Mišljenja je da se u protekle tri godine biračko tijelo SNS-a identificiralo s predsjednikom Vlade, tako da Nikolićeva kandidatura može eventualno okrznuti Vučića, ali ne može mu naštetiti. Vuk Stanković smatra da bi u slučaju da Nikolić krene u akciju osnivanja neke svoje nove stranke mogao doživjeti sudbinu kakva je u Hrvatskoj zadesila bivšeg predsjednika Ive Josipovića koji je pokušao nešto takvo.

Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije

Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije

Izvor: Pixsell / Autor: Srdjan Ilic

Što uopće Nikolić može Vučiću?

Stojanović se slaže da Nikolićeve šanse nisu velike. Navodi da je upitno kolika bi bila Nikolićeva podrška, jer je od 186 općinskih odbora SNS-a njih 185 podržalo Vučića što je gotovo apsolutna podrška. 'Možda je Nikolić imao u glavi da će se odvojiti i napravi novu, bolju stranku, ali danas su drugačije okolnosti nego što su tada bile u radikalima kada je odvajanjem osnovan SNS', objašnjava Stojanović.

Naglasio je i da je možda riječ o subjektivnom dojmu, ali smatra da je većina članstva u SNS-u u njem iz nekoga interesa i privilegija i neće se toga odreći sada kada su čvrsto na vlasti. Također Nikolić posljednjih pet godina nema dodira s realnošću i odnosima u stranci. 'Nikolićeva kandidatura može dovesti samo do toga da Vučić ne pobjedi u prvom krugu, ali on nema šanse da se probije do drugog kruga. Vjerojatno bi bi u tom slučaju Jeremić bio kandidat koji bi ušao u drugi krug', ocjenjuje Stojanović.

Govoreći o motivima koji su uopće nagnali Vučića da krene u utrku za predsjednika, Stanković nam je rekao da on želi sačuvati kontinuitet političkog i ekonomskog projekta koji je započeo s vladom Srbije i želi Srbiju učiniti politički stabilnijom tako da dobije direktnu podršku glasača.

'Kad govorimo o političkoj stabilnosti, više je riječ o preventivnom potezu, jer u slučaju da se Vučić nije kandidirao, a da na izborima pobijedi netko tko pripada drugoj političkoj opciji, funkcioniranje Vučićeve vlade bilo bi narušeno postojanjem drugog političkog legitimiteta, a taj netko drugi ne bi mogao s Vučićem provoditi zajedničku politiku', objašnjava Stanković.

Svaka kandidatura pitanje je vjerojatnosti, a u ovom slučaju, kaže, veću vjerojatnost za pobjedu ima Vučić. Stojanović je još precizniji. Napominje da je priča o mogućoj Vučićevoj kandidaturi za predsjednika kolala medijima već preko pola godine, a on je negirao do prije dva mjeseca. Istraživač s FPN-a uvjeren je da se Vučić nije želio kandidirati za predsjednika, ali je doveo sebe i stranku u poziciju da se morao kandidirati. Uzevši u obzir rejting koji ima, nije smio dopustiti poraz.

'Takva je politička kultura i praksa u Srbiji', naglašava Boban Stanković. Kaže da se radi velikoj dilemi političke elite u Srbiji jer postoj veliki nesklad u ovlastima. Pošto je predsjednik Srbije jedina politička funkcija koja se bira direktnom voljom građana svakako je i jedna od tema moguće promjene ustava procjenjivanje ovlasti predsjednika.

'Mora imati neke ovlasti. Ne može biti samo politički autoritet bez ovlasti', mišljenja je Stanković. Stojanović navodi da će se prilikom približavanja Europskoj uniji Ustav svakako mijenjati, ali upravo suprotno od Stankovića vjeruje da bi promjena sustava išla u smjeru ukidanja direktnog biranja predsjednika i za njegov izbor u Skupštini.

Nakon toga bi se Vučić vjerojatno vratio se na mjesto premijera. Inače konkurencija Vučići na ovim izborima je za sada slaba i njegov osnovni cilj i motiv je pobijediti u prvom krugu i tako izbjeći eventualne komplikacije. Stanković navodi da je iza Vučića stabilno i disciplinirano biračko tijelo. Prijetnja Vučići može biti samo netko tko bi uspio da privuče neke nove birače za sebe.

'U ovom trenutku se to ne vidi i Vučić djeluje kao da može da pobijedi u prvom krugu', kaže Stanković, ali naglašava da ovi izbori neće biti nimalo laki za njega u slučaj Tadićeva poraza iz 2012. godine od Tomislava Nikolića Vučića tjera na oprez.

Aktualnom srpskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću prijeti sudbina Ive Josipovića

Aktualnom srpskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću prijeti sudbina Ive Josipovića

Izvor: Reuters / Autor: Marko Djurica

'Stranka je na 50 posto podrške, a njegov rejting je i veći od partijskog', naglašava Stojanović i dodaje da Vučićeva Srpska napredna stranka koja je do sada imala komotnu situaciju u kojoj je imala gotovo jednostranačku vladu i gotovo potpunu vlast, na lokalnoj razini nije mogla dopustiti poraz na predsjedničkim izborima. Na odluku, kaže, sigurno je utjecala i jaka kampanja Vuka Jeremića već u ranoj fazi i sigurno su istraživanja pokazala da aktualni predsjednik Tomislav Nikolić nije siguran pobjednik.

'To je uostalom i priznao Vučić u razgovoru za RTS u utorak navečer, kada je kazao da se kandidirao jer 'želi da se nastavi i ne ugrožava stabilnost', što prevedeno znači da s Nikolićem postoji mogućnost poraza', navodi Stojanović. Vučićev potez prelaska s premijerske pozicije na predsjedničku podsjeća na vratolomiju koju je izveo turski vlastodržac Recep Tayyip Erdogan pa se postavlja pitanje je li sljedeći Vučićev potez promjena ustava i proširenje ustavnih ovlasti. I u Srbiji, kao u Hrvatskoj, predsjednik nema velike ovlasti, ali Dejan Vuk Stanković naglašava da u Srbiji postoji politička praksa koja kaže da kada izgubite mjesto predsjednika države, dolazi do promjene političke garniture na vlasti.

Posjetio je da kad je Slobodan Milošević izgubio izbore, i to ne na razini Srbije nego na razini federalne države s Crnom Gorom, Vojislav Koštunica potom je inicirao smjenu vlasti na republičkoj razini. Također 2012., gubitak predsjedničkih izbora Borisa Tadića od Tomislava Nikolića izazvao je političke promjene. Naprednjaci su preuzeli Tadićeve dotadašnje koalicijske partnere i formirali vlast s novom većinom. 'Takva je politička kultura i praksa u Srbiji', naglašava Boban Stanković.

Kaže da se radi velikoj dilemi političke elite u Srbiji jer postoji velik nesklad u ovlastima. Budući da je predsjednik Srbije jedina politička funkcija koja se bira direktnom voljom građana, svakako je i jedna od tema moguće promjene ustava procjenjivanje ovlasti predsjednika. 'Mora imati neke ovlasti. Ne može biti samo politički autoritet bez ovlasti', mišljenja je Stanković.

Stojanović navodi da će se prilikom približavanja Europskoj uniji Ustav svakako mijenjati, ali upravo suprotno od Stankovića, vjeruje da bi promjena sustava išla u smjeru ukidanja direktnog biranja predsjednika i za njegov izbor u Skupštini. Nakon toga bi se Vučić vjerojatno vratio na mjesto premijera.

Jedno je sigurno - Srbiju čeka vatreno političko proljeće.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!