OKRUGLI STOL

Je li multikulturalizam mrtvorođenče od samog početka?

  • Autor: Petra Sjauš
  • Zadnja izmjena 27.01.2011 16:33
  • Objavljeno 27.01.2011 u 16:33
Romi

Romi

Izvor: Sipa Press / Autor: ANSA/OLYMPIA

Forum Instituta za migracije i narodnosti je u četvrtak, 27. siječnja, organizirao okrugli stol na temu 'Multikulturalizam i ksenofobija u suvremenoj Europi', na kojem su se okupili izlagači različitih struka, znanstvenih institucija te nevladinog sektora i raspravljali o ksenofobiji kao nezaobilaznom društvenom fenomenu koji sve više zahvaća Europu, a koji bi se u skorije vrijeme mogao preslikati i na hrvatsko društvo

Potaknut nedavnim događajima diljem zapadne Europe, a posebice istupima njemačke kancelarke Angele Merkel koja otvoreno govori o kraju multikulturalizma, Forum Instituta za migracije i narodnosti je smatrao potrebnim ne samo znanstveno problematizirati politiku multikulturalizma i fenomen ksenofobije, već i u medijima promovirati recentne teorije i empirijska saznanja vodećih politologa, sociologa, povjesničara i antropologa.

Poslijeratni koncept nakon pobjede antifašističke koalicije utjecao je na razvoj multikulturalnog društva. Je li doista mrtav ili se samo mora prilagoditi novim izazovima?

Profesor Milan Mesić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu tvrdi da vijest o smrti multikulturalizma kruži Europom barem jedno desetljeće. Prve naznake smrti i kraja multikulturalizma javile su se krajem osamdesetih, kada je vrhovni vođa Iranske islamske revolucije fetvom osudio na smrt britanskog književnika Salmana Rushdieja. Ajatolah Homeini je u tom vjerskom ukazu ocijenio da je Rushdie sadržajem 'Sotonskih stihova' počinio svetogrđe protiv islama.

Mesić se pita je li multikulturalizam mrtvorođenče od samog početka?

'Važno je znati razliku između multikulturalnosti i multikulturalizma. Multikulturalnost je činjenica, pitanje društva u kojem ima više kultura. Multikulturalizam je viđenje takve stvarnosti i kao takav nije mrtav', istaknuo je Mesić.

Svakako najzanimljivije i najdinamičnije predavanje je održao profesor Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

'Ne postoji fenomen liberalnog multikulturalizma. Pravih liberala ima manje nego bijelih vukova u Lici', započeo je Kurelić u svom izlaganju na temu 'Treba li država distribuirati priznanje?'.

'Priznanje možeš tražiti ako ne postoji unaprijed stečen stav o inferiornosti druge skupine. Evaluacija drugog nije moguća bez reevaluacije sebe', naglasio je Kurelić.

Multikulturalizam često sužava opseg opcija otvorenih svakom pojedincu, pa se često pojedincima unutar njihove grupe nameće uniformiranost i homogenost. Nije dovoljno samo pomiriti prava kolektiva na autonomiju, već i prava pojedinaca unutar skupine.

'Država mora intervenirati. Ukoliko Hrvatska Romima dopusti da obrazuju svoju djecu kako hoće i da li uopće hoće, većina Roma ostat će neobrazovana. Isto tako, ukoliko se primjerice Sudancima u Velikoj Britaniji dopusti potpuna autonomija, to bi značilo da će im biti dopušteno da svojim djevojčicama obrezuju klitorise, što je dio njihove kulture. Država treba sudjelovati u procesu priznavanja, ali to se ne događa kao redistribucija', zaključio je Kurelić.

Kako bi rasprave i izlaganja bili dostupni širokoj javnosti, u cijelosti će se objaviti na stranicama Foruma Instituta za migracije i narodnosti u online formatu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi