I DALJE BURA OKO STATISTIČKE PODJELE

'Izdvajanjem Zagreba Slavonija ne bi bila na dobitku!'

03.09.2012 u 14:18

Bionic
Reading

Iako je prije tjedan dana potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić predstavio novu regionalnu podjelu Hrvatske na dvije statističke regije, i dalje ne staju kritike, pri čemu su najglasnije one iz Slavonije. Ako se pita neovisne konzultante koji se bave problematikom regionalnog razvoja i fondovima EU-a, Slavonija u novoj podjeli ne bi trebala biti zakinuta

'Podjela na dvije regije nije loše rješenje jer se njome sprečava da Zagreb svojim razmjerno visokim BDP-om izvuče Sjeverozapadnu Hrvatsku iz statusa regija koje zaostaju u razvoju, zbog čega bi ona raspolagala manjim ukupnim sredstvima i morala ih sufinancirati po nepovoljnijoj stopi. U tom smislu statističkog efekta podjela na dvije regije je način da se izbjegnu nepoželjni efekti koji bi se četirima možda prirodnijim regijama vjerojatno izazvali', prokomentirala je za tportal Ivana Novoselec iz Razbora, konzultantske tvrtke koja pruža usluge savjetovanja o regionalnom i lokalnom razvoju te fondovima Europske unije.

Međutim, kritičari nove podjele, pogotovo oni iz Slavonije, tvrde da će po novom Zagrebu porasti rejting za privlačenje fondova Europske unije, dok će drugima pasti. Dapače, profesor demografije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Jakov Gelo smatra da bi Zagreb trebao tvoriti posebnu regiju.

No, ako se pita Ivanu Novoselec, Slavonija izdvajanjem Zagreba iz kontinentalne regije ne bi dobila ništa, nego bi, naprotiv, jedino na gubitku bio sam Zagreb.

'Imajući dvije slabije razvijene statističke regije umjesto tri ili više od kojih jedna izlazi iz statusa slabije razvijenih regija, Hrvatska ukupno može polagati pravo na više sredstava. Dakle, Slavonija ne bi trebala biti na gubitku u smislu ukupnog iznosa sredstava. Ono što ostaje da se vidi jest kako će biti definirani razvojni programi za regije, za onaj dio sredstava iz fondova EU-a koji se dodjeljuje na regionalnoj razini. Teoretski, moguće je da se određene teme i prioriteti vežu samo uz slavonske županije, pa eventualno i da se dio sredstava rezervira za njih. U tom smislu bit će važno kako će Vlada definirati regionalni operativni program za jednu ovako široku i raznoliku regiju s različitim potrebama. Osim toga, treba imati na umu, kad se govori o statističkoj podjeli, da je ona relevantna samo za jedan dio programa, dok se najveće investicije za transport i zaštitu okoliša planiraju na nacionalnoj razini, dakle, neovisno o regionalnoj podjeli', zaključuje Novoselec