BISKUPI O HRVATSKOJ U UNIJI

'Iz EU-a traže otvorenost za mnoge novotarije!'

Bozanić i biskupi

Bozanić i biskupi

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Vlado Kos

Hrvatska biskupska konferencija odlučila se, doduše sa zakašnjenjem s obzirom na to da su pregovori u završnoj fazi, očitovati o ulasku Hrvatske u EU

Njihov načelni stav o toj temi je pozitivan, ali kamen spoticanja je i dalje ozakonjenje istospolnih brakova, pobačaja i ignoriranja kršćanskih korijena Europe u ključnim pravnim aktima Europske unije.

Predstavljanjem pisma hrvatskih biskupa o ulasku Hrvatske u EU, predsjednik HBK i nadbiskup đakovačko-osječki Marin Srakić izrazio je nadu da će ovim potezom 'prestati nagađanja jesu li hrvatski biskupi euroskeptici'. 'Želimo ukazati na prednosti, ali i na neke moguće probleme', kazao je Srakić pa dodao: 'Ideja EU-a je kršćanska ideja, kako bismo mi onda mogli biti protiv?'

Kardinal Josip Bozanić, koji je ujedno i predsjednik biskupske komisije za odnose s EU-om pri HBK, upozorio je da se 'često pod zastavom Europe nude razni sadržaji koji nemaju veze sa strukturom Europske unije' i dodao da 'nije sve centralizirano u Bruxellesu'. 'Oni će itekako respektirati pojedine stavove država. Potrebno je samo da se političari ne odnose podanički', rekao je Bozanić.

Biskupi kažu da mnogi Europljani ostavljaju dojam da žive bez duhovnih korijena. Posljedica toga je, tvrde biskupi, ozakonjenje pobačaja, eksperimentiranje nad embrijima, kloniranje, eutanazija, istospolni brakovi i odbacivanje kršćanskih simbola.'Iz Europe traže otvorenost za mnoge novotarije', kazao je riječki nadbiskup Ivan Devčić. 'Kako poštivanje prava i pravednosti utemeljiti na apstraktnu razumu, koji ništa ne želi znati o Bogu I kako izbjeći da se od odbacivanja transcedentne dimenzije čovjeka ne odbaci bezujetnost ljudskih prava, koja ih štiti od ljudske samovolje?', stoji u pismu.

Biskupi su istaknuli kako Hrvatska oduvijek pripada Europi. 'I papa Ivan Pavao II i Benedikt XVI pozdravili su nastojanja Hrvatske da uđe u Europsku uniju. No, u isto vrijeme moramo sačuvati identitet', zaključuju čelnici Katoličke crkve u Hrvatskoj i pozivaju sve vjernike na molitvu za domovinu Hrvatsku.

Iz pisma HBK:

Za monogamni brak muškarca i žene


'19. Papa Benedikt XVI. ne umara se pozivati neka se europsko zajedništvo gradi na istini o čovjeku. Ta istina uključuje i monogamni brak, kako je Papa govorio prigodom susreta 6. srpnja 2006. Brak se naime kao temeljna struktura odnosa između muškarca i žene te istovremeno kao ćelija u kojoj se oblikuje državna zajednica formirao polazeći od biblijske vjere. Kao takav on je Europi, Zapadnoj kao i Istočnoj, dao njezin poseban lik i njezinu posebnu humanost. Europa ne bi bila Europa, veli Papa, kad bi ta osnovna ćelija njezine socijalne strukture nestala ili kad bi se promijenila u svojoj biti.

To što vrijedi za Europu, vrijedi na poseban način i za nas u Hrvatskoj, gdje su, kao rijetko gdje drugdje, brak i obitelj, obiteljske i susjedske veze, rodbinsko zajedništvo i tradicije oduvijek bili na cijeni. Budući da se u sadašnjim okolnostima pojavljuju tim vrjednotama oprečne tendencije, potrebno je dodatno se o njima brinuti i štititi prikladnim zakonodavstvom i drugim mjerama.

Neradna nedjelja


'Nedjelja je pak oblikovala hrvatsku i europsku humanost, jer ta je institucija jamčila najugroženijima trenutke predaha i odmora, štiteći ih od samovolje i pohlepe njihovih gospodara. Tu je instituciju i u novim okolnostima potrebno sačuvati, jer u vremenu kad se stjecanje, trgovina i potrošnja uzdižu na pijedestal najviših vrijednosti, čovjek i humanost dolaze u drugi plan.
Zato i u ovoj prigodi apeliramo na sve ustanove i sve građane da zajednički očuvamo i zaštitimo nedjelju kao dan posvećen čovjeku, obiteljskomu zajedništvu, njegovanju obiteljskih i prijateljskih veza, razonodi i odmoru, kulturnom i duhovnom uzdizanju.

A za kršćane je to dan na poseban način posvećen Bogu i zajedništvu s braćom i sestrama koji isto vjeruju i istomu se nadaju. Vrijednosti koje štitimo čuvajući nedjelju neusporedivo premašuju zaradu koju bismo stekli pretvarajući ju u radni dan'.

Kršćanski simboli

'Na sličan je način potrebno očuvati kršćanske simbole u javnome životu. Oni su, doduše, obilježja kršćanske vjere i u tome smislu su, kao i nedjelja, vjernicima na poseban način dragi i sveti. No oni su također izraz našega nacionalnog identiteta, koji je kršćanstvo neizbrisivo oblikovalo.

S njima su povezane najviše religiozne i moralne vrijednosti, koje su vjekovima nadahnjivale način mišljenja i postupanja našeg naroda, što je našlo izričaj u najplemenitijim djelima ljubavi, kulture i opće uljudbe. Zahtijevati da se takva obilježja uklone iz javnoga života može se stoga shvatiti kao implicitno nastojanje za uklanjanjem vrijednosti što ih ona simboliziraju, a to bi bilo zadiranje u samu bit našeg identiteta. Svakako je krajnja posljedica takva 'ikonoklazma' izbacivanje kršćanstva i, u konačnici, Boga iz javnoga života.

Ni kao vjernici ni kao pripadnici hrvatskog naroda, čije je duhovno i kulturno biće opečatilo kršćanstvo, ne možemo se s time složiti. Zato, slijedeći stavove rimskih prvosvećenika, ističemo da nam je kao vjernicima i narodu s dubokim kršćanskim korijenima prihvatljiva laička država i laička Europska Unija, ali ne ideološki laicizam koji Bogu i Crkvi oduzima pravo javnosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi