Prema posljednjim anketama, Ivana Kekin kao predsjednička kandidatkinja osvojila bi sedam posto, što je stavlja na četvrto mjesto, nedovoljno za ulazak u drugi krug. Međutim Kekin se nada privući birače nešto drugačijom vizijom funkcije predsjednika i predsjedničkih ovlasti, puno širom nego što su je dosadašnji predsjednici imali i koristili. O detaljima svoje vizije govorila je i u razgovoru za tportal.

Koji je bio motiv za vašu kandidaturu?

Kad sam gledala trenutačnog predsjednika i sve njegove prethodnike, došla sam do zaključka da su svi oni u velikoj mjeri, a neki i potpuno, propuštali u punini koristiti svoje ovlasti i u punini ispunjavati svoju funkciju. Prema Ustavu, predsjednik RH mora se brinuti o usklađenom djelovanju sve tri grane vlasti u ovoj zemlji. Sadašnji predsjednik, a i ovi prije njega, često su propuštali uočiti da te grane vlasti djeluju poprilično neusklađeno i da institucije koje iz njih proizlaze ne rade u javnom interesu, što dovodi do situacije koja je protivna onome što treba građanima. Bilo u pogledu privatizacije zdravstva, bilo zaštite žena od nasilja. Kakvo je to usklađeno djelovanje vlasti ako žena prijavi muškarca kao nasilnika, policija ga privede, on ode na sud, sud ga pusti i on ubije ženu. To su propusti s teškim posljedicama i mislim da predsjednik, odnosno predsjednica treba o tome progovarati i koristiti druge ovlasti.

Vjerujete li da uopće imate šanse, s obzirom na to da sve ankete pokazuju tko će biti vjerojatni pobjednik?

Da mislim da nemam šanse, ne bih se kandidirala. Isto mi je važno, što je također dio motivacije, da sada ispred dvije najveće stranke u zemlji imamo dva čovjeka koji su na političkoj sceni više od 20 godina, obojica su bila dio izvršne vlasti i jako smo dobro vidjeli što oni nude. Mislim da ovoj zemlji trebaju novi ljudi s novim idejama, a sama predstavljam neku novu političku opciju koja nije s 20 godina krenula graditi političku karijeru, već dapače iz svoje stabilne i vrlo uspješne karijere krenula sam u politiku. Ne možemo se okretati starim modelima za probleme današnjice. Povratak u tuđmanizam ne može odgovoriti na teškoće koje imamo danas ili nas čekaju sutra.

Je li onda ova kandidatura, u slučaju neuspjeha, neka odskočna daska možda za lokalne izbore?

I sada sam potpredsjednica zagrebačke Skupštine i znate da smo u Zagrebu na vlasti i da ćemo je obraniti na sljedećim izborima. Sigurna sam da Tomislav Tomašević dobiva sljedeće izbore bez dileme, s obzirom na sve što je napravio za grad. Sigurno ću sudjelovati u toj kampanji i biti puna podrška. Sudjelovat ću kao podrška jer vjerujem u Tomislava Tomaševića, ali ako budem na Pantovčaku, onda neću moći sudjelovati u kampanji jer mislim da model u kojem predsjednik države sudjeluje u kampanji neke stranke nije dobar.

Što najviše zamjerate aktualnom predsjedniku Milanoviću?

On se u pet godina suprotstavljao više Plenkoviću nego HDZ-u i suprotstavljao se na način da je dobar dio vremena smišljao životinjske nadimke za njega. Mislim da je to loše utrošeno vrijeme i da je pet godina doslovno propuštao govoriti, primjerice o tome da se legalizira otimačina javnog zdravstva. Je li govorio o porastu femicida u društvu? Je li govorio o zaštiti zajedničkih resursa? Kako je govorio? Kad je Vruja bila u pitanju, uvala koju je ilegalno izgradio njegov donator, on je građane koji su se bunili nazvao zavidnim parazitima. Koji predsjednik građane svoje države koji se bore protiv bezakonja naziva zavidnim parazitima?

Sve te teme jesu bitne, no nisu dio predsjedničkih ovlasti.

Mislim da u širem smislu jesu i da se više tiču njegovih ovlasti nego da smišlja tko je paun, tko je jazavac, vatreni rakun i sve ostalo. Zamjeram mu i vraćanje odlikovanja Branimiru Glavašu te kakva je savezništva sklapao na vanjskopolitičkom planu. To da se družio i večerao po Hvaru s čovjekom, govorimo o Orbanu, koji sustavno radi na smanjenju ljudskih prava i medijskih sloboda i koji ima otvorene pretenzije na hrvatski teritorij, meni je to neprihvatljivo. Savezništvo s Dodikom, koji bi Karadžića i Mladića stavljao u udžbenike, također.

S kojim se njegovim potezom najmanje slažete?

S ovima koje sam navela. Mislim da je to važno reći, a to što Milanović nije govorio o temama koje su važne većini u društvu ne znači da predsjednici o tome ne bi trebali govoriti. Zato kažem, ja ću biti predsjednica nove generacije. Ne mislim pritom na generacije mladih ljudi, nego da ću biti predsjednica koja će te ovlasti koristiti na način da će zaista visoko u fokusu javnosti držati te teme. Jer kad pogledate temu zdravstva, ona je došla u fokus zbog jedne afere, otimačine, ali to je vrh ledenog brijega onoga što se događa u zdravstvu. O tome sam kontinuirano govorila, no kad ste jedan od 150 zastupnika, nije lako doći u fokus javnosti i ne mogu svi reflektori biti na meni. Ali zato što god predsjednik RH kaže, to se čuje. U tom smislu je Milanović sigurno mogao pitati kakav je zakon koji je donio Beroš u svom mandatu, a to je bila nazovi reforma kojom se olakšalo da se liste čekanja rješavaju tako da ih selimo u privatni sektor. Mogao je pitati, mogao je tražiti izvanrednu sjednicu oko toga. Bilo je ovlasti koje su se mogle koristiti, ali nije se stiglo jer se ulazilo u osobne sukobe.

Biste li kao predsjednica koristili te ovlasti, odnosno slali zakone na ocjenu ustavnosti ili možda sazivali tematske sjednice Vlade?

Planiram sigurno slati sve zakone za koje tako procijenim. Nisam ustavna stručnjakinja niti to za predsjedničku funkciju trebam biti, ali ako je moja i procjena mog stručnog kruga savjetnika da zakon nije usklađen s Ustavom, onda da. U Ustavu piše da smo socijalna država u kojoj svi građani imaju pravo na zdravlje, pa se onda Zakon o zdravstvenoj zaštiti itekako može dati na ocjenu ustavnosti. Što se tiče tematskih sjednica Vlade, na to Vlada mora pristati. Tražila bih to i javno polemizirala, ali s obzirom na trenutačnu konstelaciju Vlade, nisam sigurna da bi bilo odgovora. S druge strane, izvanredne sjednice Sabora mogu sazivati. Pa onda kada je ljetna stanka, zašto ne bismo razgovarali o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili o zakonima koji su trenutačno takvi da žene koje rade u predškolskom odgoju, ako prijave supruga za nasilje, dobiju mjeru nadzora nad roditeljskom ulogom pa nakon toga dobiju otkaz. To su neke nelogičnosti na koje svi upozoravaju, a naprosto fokus nije dovoljno jak i nemoguće ga je postići da se to tako brzo izmijeni. Kada bi netko s tako visoke funkcije na to stalno vraćao pažnju, onda je to puno teže preskakati. Kao što sam danas rekla o zdravstvu, ja ću im stajati za vratom oko svakog ugovora koji se potpisuje ako je u pitanju javni novac. Jer do sada su neke stvari prolazile samo tako. Tek kada je Dragan Primorac postao kandidat, mi se pitamo koliko je isplaćeno njegovoj klinici, pa ispadne da je isplaćeno dvostruko više nego prošle godine. Što si može misliti neki penzioner kad dobije argument da jako mali dio proračuna ide privatnicima? Ide 'samo' tri posto od sedam milijardi, što je cinično jer obični ljudi i taj dio ne vide za svoja tri života.

Kako biste i biste li uopće reformirali ulogu i ovlasti predsjednika?

U tom smislu se u predsjedničke ovlasti ne bih pačala. Prema Ustavu, ono što bih svakako inicirala s predsjedničke funkcije jest da se pravo žene da odlučuje o vlastitom tijelu zaštiti Ustavom. Mislim da je to izuzetno važno kada vidimo našu pluralnu političku scenu, na kojoj imamo i stranke, pa i predsjedničke kandidate, koji se otvoreno zalažu za ukidanje tog prava. Važno je da onemogućimo da tko zna kakva trgovačka većina u nekom času to promijeni. Što se tiče onoga kako su opisane predsjedničke ovlasti u Ustavu, mislim da su one dovoljne i adekvatne, samo da se nisu koristile. U tom bi smislu moja uloga bila reformatorska i sigurno bih u tom smislu bila sasvim nova predsjednica. Nedavno sam bila na sučeljavanju sa Selak Raspudić, a ona je ustvrdila da to što u Ustavu piše da predsjednik može sazivati sjednice Sabora nije točno, a nakon toga je ustvrdila da je to protudemokratski. To piše u Ustavu i mislim da je doista sporno da se to nije koristilo.

Neki zagovaraju i izbor predsjednika u Saboru. Koje je vaše mišljenje o tome?

Mislim da to nije dobro. Treba promijeniti datum izbora i kada bih postala predsjednica, mislim da bi trebalo povesti širi javni razgovor o tome da ljudi ne moraju izlaziti na izbore između Božića i Nove godine. To nije prikladno i ide s pravom ljudima na živce. Ali mislim da je dobro da su predsjednički izbori neposredni jer su to izbori koji redovito izvuku jako velik broj građana na birališta i osoba koja je na taj način izabrana ima visok legitimitet među građanima. I u tom smislu ima i veliku obavezu da govori o problemima građana. Kada pogledate, pa i sada smo u kampanji vidjeli da je Milanović nabrajao 12 grijeha Plenkovića, a spominje i zdravstvo i školstvo – pa gdje je bio pet godina, zašto o tome ranije nije govorio? On sada o tome govori jer su to za građane ključne teme, ne bave se građani ovlastima predsjednika u SOA-i, ali itekako se bave time mogu li doći do pedijatra kada im dijete ima temperaturu 39. I time bi se kroz svoje ovlasti trebao baviti predsjednik RH.

U kojem slučaju ne biste potpisali predsjedničko pomilovanje?

To je jedno od onih pitanja koja su pomalo sporedna za građane, ali ne bih nikada pomilovala nekoga tko je osuđen za činove koji su protiv ljudskih sloboda, na štetu drugih ljudskih bića i djece.

Jedna od top tema u ovom neslužbenom dijelu kampanje bilo je i pitanje Ukrajine i misije NSATU. Biste li i vi uskratili suglasnost za tu misiju, poput predsjednika Milanovića?

Ono što se dogodilo s NSATU je ono što se nikako nije trebalo dogoditi ako razmatramo to da bi dvije naše najviše funkcije oko toga same trebale naći neki konsenzus. To sviđa li se meni ili ne sviđa Plenković, jesam ja li stalkerica, reperica ili kako god me već naziva, krajnje je nevažno jer ako predstavljam instituciju predsjednice, a on instituciju premijera, onda imamo mandat za to da se dogovorimo. To da se oni nisu ni pokušali dogovoriti, pri čemu Plenković već godinama izbjegava dogovaranje s predsjednikom, to je problem. Drugo, što se tiče moje stranke, a to je i moj osobni stav, neupitna je pomoć Ukrajini i treba im pomagati u vojnoj opremi, u novcu, humanitarno i pogotovo u dijelu u kojem smo nažalost stručni, od razminiranja do procesa dokumentiranja ratnih zločina. Ali osobno smatram da nije nužno da Hrvatska, koja sigurno nije najkapacitiranija zemlja unutar NATO-a i EU-a, šalje svoju vojsku. Mislim da tu treba povući liniju. Oko sudjelovanja u samoj misiji NSATU vidjeli smo da je Plenković u nekoliko navrata lagao javnosti, doduše drugo brdo se isto potrudilo da svakakve interpretacije budu u javnosti. Plenković je doista lagao kada je rekao da je to jedini način da sudjelujemo, a kada je došao zamjenik glavnog tajnika NATO-a u Sabor, na moje pitanje može li se sudjelovati i da ne sudjeluje vojska, on je rekao da, može se sudjelovati i s civilnom komponentom. I za to Plenković ne bi trebao Milanovićevu suglasnost jer njegovu suglasnost treba samo kada je u pitanju vojska. Hrvatska je mogla biti sudionica misije da to uopće ne bude javna tema. Plenković je tu temu izrazito zlorabio u svrhu predsjedničke kampanje i zadnje što mu je bilo na pameti je pomoć Ukrajini.

Kako ćete glasati u Saboru o toj misiji?

Sigurno nećemo podržati slanje vojnika. Hoćemo li biti suzdržani ili se ne uključiti u trenutku glasanja, to ćemo još dogovoriti unutar stranke.

Kao predsjednica bili biste i vrhovna zapovjednica. Što vidite kao najveći problem u Oružanim snagama? Gdje bi se trebalo više ulagati?

Ulaže se jako puno, planira se uložiti više od milijardu eura samo u tenkove. Slažem se s ministrom Anušićem u jednom - da se u vojsku mora ulagati i da je ona u jednu ruku bila podinvestirana. Ono gdje mislim da je ogroman propust jest da se to ne radi strateški. Kada govorimo o tome da se ulaže dva posto BDP-a, onda bi se trebalo ulagati strateški, na temelju dokumenta u kojem piše 'u narednom razdoblju želimo postići to i to'. Imamo Dugoročni plan razvoja koji istječe 31. prosinca i novi nemamo, a u ovom starom se ne spominju Leopardi. Na temelju čega, na temelju kojih se projekcija to onda naručuje? Inzistirala bih na tome da to ulaganje bude promišljeno, utemeljeno na analizi i na temelju ciljeva koje želimo postići. Kada su u pitanju bili Leopardi, rekla sam da je u redu da uložimo novac, ali treba vidjeti kako je to u skladu s našim socioekonomskim prilikama, je li to ključno za našu sigurnost. Na ukrajinskom bojištu dnevno se 50 tenkova uništi dronovima, pa možemo li časkom pričekati prije nego što kupimo najskuplje tenkove? Mislim da treba više promišljenosti i strateškog planiranja, ali to HDZ-ovim vladama fali u svim sektorima, pa i u ovom. Vezano uz temu sigurnosti, imamo i stvarne prijetnje jer vidimo da je ove godine samo u Europi četveroznamenkast broj građana izgubio život zbog klimatskih promjena, u poplavama, požarima i od toplinskih valova. Možemo li konačno razgovarati o tome kako ćemo postati otporniji, pripremljeniji i prevenirati te opasnosti? Kada govorimo o ekipiranju vojske, i tada je to aspekt koji treba uzeti u obzir.

Aspekt koji nedostaje u HV-u je i ljudstvo, a to se sada pokušava riješiti uvođenjem obaveznog vojnog roka. Podržavate li njegovo uvođenje?

Ne. Odlučili smo se za profesionalnu vojsku, budžet je kakav jest. Vidjeli smo prije mjesec dana, kada su Plenkovića pitali za trajekte, koji se raspadaju, da ne možemo imati i vojne avione i trajekte. Ako želimo ulagati u profesionalnu vojsku, onda to treba napraviti tako da uvjeti u njoj budu dovoljno motivirajući za sve one mlade ljude koji imaju afinitete da se žele priključiti. I uz to imamo dobrovoljni vojni rok i njega isto treba učiniti dovoljno atraktivnim da mu pristupe klinci kojima je to zanimljivo. To da ulaganje ogromnih sredstava, a obavezni vojni rok je užasno skup, u hrpu klinaca koji nisu motivirani za to pravdamo time da ćemo za osam tjedana neke mlade dečke tako obrazovati, a da će nas onda oni braniti od modernog ratovanja, mislim da je to bacanje novca i sveopća militarizacija, koja nije dobra. Profesionalna vojska mora imati bolje uvjete, to će privući veći broj ljudi.

Svijet se posljednjih tjedana puno promijenio, odnosno tek će se promijeniti ponovnim dolaskom Donalda Trumpa na vlast. Kako se, po vašem mišljenju, Hrvatska treba postaviti prema njegovoj vladavini?

On je izabrani predsjednik SAD-a. Vidjeli smo njegov prošli mandat i vidjeli smo najave za ovaj mandat. Ključna stvar za nas je, ako krene u smjeru svojih najava, a to je izrazito slabljenje spona s EU-om, prilika za EU da se konsolidira, da očvrsne unutrašnje veze i da razvije samostalnu vanjsku obrambeno-sigurnosnu politiku. Jer sada vidimo da to kako su nas Merkel i ekipa ostavili razapete između ruskog plina i energetike, a s druge strane američke obrane, nije dobro za EU. Vladavina Trumpa trebala bi potaknuti Europu da se u tom smislu osamostali, a unutar toga i Hrvatska.

Kako gledate na sukob na Bliskom istoku i treba li Hrvatska priznati Palestinu u ovom trenutku?

Već sam govorila da bi to bila jedna od mojih prvih inicijativa. Ova trenutačna pozicija Andreja Plenkovića, to da se on nije u stanju odrediti niti osuditi izginuće više desetaka tisuća civila u Gazi, meni je to sramotno kao Hrvatici. Sramoti me kada se nije u stanju i ne može jasno odrediti na to da je ICC izdao tjeralicu za Netanyahuom i čelnicima Hamasa. Priznanje Palestine je u ovom trenutku, kao što je i nama značilo 90-ih, simbolično i upravo takvi simbolični koraci stvaraju podlogu da uopće možemo razgovarati o miru. Dio zemalja u Europi već je to napravio i ja bih kao predsjednica upravo s takvima stvarala savez i onda da tako ujedinjeni vršimo pritisak i tražimo da se na Bliskom istoku stvore početni uvjeti za razgovor o miru.

Hrvatska se zasad drži svojih saveznica u Uniji i NATO-u. Treba li proširiti diplomatske aktivnosti prema drugim dijelovima svijeta i drugim državama?

Bitno je da kao Hrvatska održavamo korektne odnose sa svima, ali mi smo se odlučili za saveze kojih smo dio i u tim segmentima trebamo jačati naše spone, posebno s onima s kojima smo na istim linijama u vanjskoj politici. Nisu ni svi unutar EU-a na istoj liniji, meni u tom smislu Mađarska sigurno ne bi bila prva u izboru saveznika. Treba razmišljati i o regiji, gdje Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao lider u regiji i kao netko tko će susjedima pomoći u ulasku u Uniju, što bi nam trebao biti strateški cilj. To da nam susjedne zemlje uđu u Uniju smanjilo bi i neke pritiske koje imamo, smanjilo bi utjecaj Rusije na regiju i određene rizike.

Treba li ukinuti ili reformirati Ustavni sud?

Sada je u tijeku proces izbora ustavnih sudaca i mi inzistiramo na tome da oni zadovolje kriterije stručnosti i neprikosnovenog ugleda u javnosti, da tu nema trgovine. Mislim da institucije moramo jačati i vraćati im ugled i dostojanstvo, a ne da ih trebamo ukidati. Ustavni sud, onako kako je zamišljen, ima veliku ulogu u našem društvu i mislim da trebamo inzistirati da on tu ulogu i ispunjava.

Trebaju li bivši političari sjediti u Ustavnom sudu?

Ne, mislim da to nije mjesto za nekakva 'parkiranja', nego da bismo trebali birati najbolje među onima koje imamo, najneovisnije, jer je to jedini način da se vrati povjerenje javnosti u Ustavni sud. Kada je netko direktno vezan uz neku političku opciju, to kod dijela građana neće ulijevati povjerenje.

Treba li Vlada pasti zbog slučaja Beroš?

Vlada treba pasti zbog slučaja Beroš. Netko me pitao što mislim o toj aferi, pa sam rekla da mi je bolno da se to naziva aferom jer je tema koja se otvorila puna šira i puno značajnija od nekih afera na koje smo oguglali. U slučaju zdravstva, s legalne strane je osigurano toliko prostora za otimačinu da je to u ovom času dovelo do toga da hrvatski građani umiru. To nije dramatizacija, to je činjenica. Svi pokazatelji govore da živimo tri godine kraće od prosjeka EU-a, da smo drugi u EU po umiranju od onkoloških bolesti, da umiremo od sprečivih bolesti. Mislim da je Andrej Plenković glavni odgovoran za to i to je tako snažna šteta po javni interes da Vlada treba pasti.

Bliže se i lokalni izbori. Koga vidite kao potencijalnog partnera za Možemo?

Kao i uvijek, reći ćemo s kime možemo i s kime ne možemo. U ovom času u Zagrebu, gdje četvrtu godinu upravljamo tako da nam je u Skupštini partner SDP, ta je suradnja bila uglavnom vrlo dobra.

Nemoguće je i ne izbjeći kritike koje dolaze na račun Grada Zagreba - od prometa koji u posljednje vrijeme nije dobar do otpada koji je problem u nekim dijelovima grada. Koji su to rezultati Možemo s kojima može samouvjereno ići u osvajanje još jednog mandata?

Od toga da kada je Tomislav Tomašević došao na čelo grada nije bilo za plaće, čak sedam puta povišenog kreditnog rejtinga i toga da je Zagreb sada privlačan i međunarodnim institucijama za ulaganje, preko oporavka Holdinga, koji je bio na rubu bankrota, preko niza koraka koji su bili izuzetno teški, ali su bili nužni, poput ukidanja mjere roditelj odgojitelj i reforme upravljanja otpadom, preko toga da je izgrađen dvoznamenkast broj vrtića, da su se obnovile javne ustanove u Zagrebu, da se kreće s izgradnjom priuštivih stanova, da se prvi put proširuje tramvajska pruga, do toga da se grade projekti koji su se obećavali 20 godina, Dom sportova se obnavlja, Paromlin se gradi, promet se rješava i uvodi se red u svim segmentima koji postoje… Stižu novi tramvaji, obnovili smo broj kamiona Čistoće, dakle u svim segmentima uvodi se red, a to je zahtjevno. Prvi dio ovog mandata prošao je u vrlo teškom, a vrlo često nevidljivom radu.

Dojam je da se u kampanji više bavite Primorcem kao kandidatom nego aktualnim predsjednikom?

Komentirala sam i jednog i drugog. Ono što je kod Primorca specifično je da je on antikandidat. Dragan Primorac je doslovce antiteza i odličan primjer svega onoga za što mislim da u ovom društvu ne valja i svega onoga što političari ne bi smjeli raditi – koristiti svoje funkcije da se bogate na račun svih drugih. To radi Primorac i ne mogu to ne uočiti i o tome ne progovoriti. On je ogledalo Andreja Plenkovića, njega je Plenković blagoslovio kao kandidata HDZ-a i to puno govori o njemu. Kada uzmemo u obzir to da je vlasnik privatne poliklinike, a tema zdravstva je za mene izuzetno važna, jasno je zašto mi je u fokusu. Kritiziram vrlo jasno i Milanovića.