Hoće li se nakon gotovo tri desetljeća zabrane opet dozvoliti prometovanje automobilima kroz samo središte Osijeka dok se u većini europskih gradova ona pretvaraju u pješačke zone? Njime još od sredine 1980-ih vladaju pješaci i biciklisti, a prometuju tek tramvaji i vozila hitnih službi. Posljednji sud o tome donijet će gradski vijećnici, a pitanje rješavanja prometnog krkljanca na posljednjoj je sjednici gradskog parlamenta zagolicala arhitektica Danijela Lovoković, aktualna disidentica HDSSB-a koja je za vrijeme gradonačelnika Krešimira Bubala bila njegova zamjenica
'Na natječajima koje smo svojedobno imali za uređenje Trga Ante Starčevića, Trga pape Ivana Pavla II., pa i Korza, gotovo šezdeset uglednih domaćih arhitektonskih i urbanističkih timova koji su sudjelovali bilo je suglasno da ovaj prostor bude pješačka zona pa u ime naše struke postavljam pitanje, mijenja li se tu nešto?' zainteresirala se Lovoković na 'temelju saznanja da se razmišlja o ponovnom uvođenju prometovanja strogim gradskim središtem'.
Ograničavanje prometa automobila koje u većini europskih gradova postaje sve prisutnije, u osječkom slučaju je pretijesno, a nagovještaj eventualnih promjena daleko je odjeknuo.
Ustao i Sindikat biciklista
U obranu pješaka i biciklista odmah je stao zagrebački Sindikat biciklista koji je na svojem profilu na Facebooku komentirao: 'Uz srozavanje kvalitete života na istoku Hrvatske uvjetovano katastrofalnom gospodarskom situacijom, Grad Osijek dodatno odmaže najavom ukidanja dijela pješačke zone u samom središtu grada! Istovremeno je u mnogim europskim gradovima u porastu trend širenja pješačkih zona, razvoj javnog i biciklističkog prometa što rezultira smanjenjem zagađenja, buke i gužve, ali i pojačanom gospodarskom aktivnošću u tim zonama.'
Upravo to su ovoga proljeća svojim inicijativama poručivali i stanari najužeg gradskog središta iz Pejačeviće, Zadarske, Ružine i Dubrovačke ulice koji su predložili iscrtavanje novih parkirnih mjesta i uvođenje naplate te izgradnju biciklističke staze u punom profilu koja iz zapadnog dijela grada vodi do središnjeg Trga Ante Starčevića kako bi se rasteretio pritisak vozila, ono što popularno nazivaju rak-ranom Osijeka.
Dvije mogućnosti
U javnosti su se nametnule dvije mogućnosti prometovanja vozila gradskim središtem. Dok bi se prema prvoj automobili ponovno pustili preko zapadnog dijela središnjeg gradskog Trga Ante Starčevića kojim se šeću pješaci posljednjih desetak godina otkad je preuređen, a s ciljem povezivanja Strossmayerove i Županijske ulice, prema drugoj bi se rampa podigla i cijelom dužinom Kapucinske koja s istočne strane vodi do središta Osijeka. No kakonjezin noseći sloj nije projektiran za puno opterećenje dnevnog prometa, priklanja se rezervnoj varijanti prema kojoj bi se ovdje prometovalo samo u vrijeme prometnih špica. Tim se dijelom posljednji puta vozilo sredinom 1980-ih kada je na snazi bio dvostruki režim – za automobile je bio otvoren do 19 sati, a potom se pretvarao u korzo kojim se Osječani šeću.
No hoće li se i kada automobilima dopustiti ponovno prometovanje kroz središte grada, gradonačelnik Ivan Vrkić po odgovor je preusmjerio na svoje gradske službe.
U tijeku su izmjene Generalnog urbanističkog plana za koje se ovoga proljeća odlučilo Gradsko vijeće. Do kraja godine trebalo bi se krenuti u javne rasprave na kojima će sudjelovati sve zainteresirane stranke, iznositi svoje prijedloge, a onda će se sve to proslijediti Gradskom vijeću koje konačno odlučuje o tome hoće li se prometovati središtem grada', tumačeći zakonsku proceduru kazuje Ljiljana Belajdžić, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo, komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu Grada Osijeka.
