OTPADNI TEKSTIL KORISNA SIROVINA

Iskorištavaju staru odjeću i prave nove proizvode

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 29.09.2012 14:05
  • Objavljeno 29.09.2012 u 14:05
Kompis

Kompis

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

U Hrvatsku uvozimo na desetke tona otpadnog tekstila i stare odjeće godišnje, umjesto da je prikupimo po gradovima, selima, industriji i ustanovama, pa obradimo u nove proizvode. Neki to već rade. Mato Grujo, mladi poduzetnik iz Semeljaca, pokrenuo je proizvodnju industrijskih krpa od stare odjeće koju prikuplja u Osijeku i obrađuje u svom pogonu. Pere, obrađuje, preša i pravi proizvod neophodan za čišćenje u različitim pogonima

Premda se čini jednostavnim, jer svatko jednom mora odbaciti neupotrebljivu odjeću, a veći sustavi poput bolnica otpisati velike količine materijala, posao svejedno ne ide glatko. Grujin obrt 'Kompis' uspostavio je suradnju s gradskim komunalcem Unikomom uz čije eko-otoke, pored kontejnera za papir, staklo, limenke i PET, građani sada mogu odložiti svoju staru odjeću i obuću i tako usporiti gomilanje oko 40 tisuća tona smeća goodišnje na deponiji Lončarica. Ali neki Osječani reagirali su kao likovi iz uvodne scene Kubrickove 'Odiseje u svemiru'. Nekoliko puta obijeni čvrsti limeni spremnici početna su cijena koju je izgleda trebalo platiti.

Proizvodnja je zato u malom pogonu u Semeljcima već uhodana. Pamučnjak pucval, frotir pastel, frotir terry krpa... neki su od naziva Kompisovih proizvoda koje industrijske tvrtke mogu dobiti čiste i balirane za čišćenje svojih pogona i strojeva.

'Industrijske krpe neophodne su u procesima održavanja, primjerice, metalskih i drvnih pogona', objašnjava Grujo, koji će u Osijeku do kraja godine postaviti ukupno 30 takvih kontejnera. U njih se može ubaciti i stara obuća koja se melje u komadiće i služi kao podloga za igrališta.

Marijan Galović, voditelj programa gospodarenja otpadom Zelene akcije, kaže da u Hrvatskoj postoji mnogo potencijala za ovakve projekte jer količinski udio tekstila u komunalnom otpadu iznosi od pet do sedam posto.

'Tekstil je vrlo vrijedna sirovina, ali, nažalost, zakonski potpuno neregulirana, čak i na razini Europske unije', kaže Galović.

Kruno Kartus

Kruno Kartus

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Dio proizvoda Humane nove

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, u 2010. godini uvezli smo 82 tone otpadne odjeće, sve iz Italije.

Čakovečkoj socijalnoj zadruzi Humana nova razne vrste tekstila i odjeće neophodne su za cijeli niz proizvoda, ali umjesto uvoza također su raširili sakupljačku mrežu. U suradnji s gradskim komunalnim poduzećima po cijelom Međimurju, stari tekstil prikupljaju na 26 lokacija.

Od siječnja do 15. rujna vrijedni Međimurci prikupili su 40 tona stare odjeće, kaže Ivan Božić, upravitelj Humane nove. Zatim su pomoću komunalnih tvrtki podijelili 35 tisuća letaka i organizirali veliku akciju u kojoj su u samo jednom danu prikupili 35 tona odjeće.

'Dio ljudi obavijestio nas je telefonom da će doći drugog dana jer su upravo imali berbu grožđa. Uglavnom, odaziv je odličan', pohvalio se Božić.

Zadruga zapošljava osobe s invaliditetom i dugotrajno nezaposlene, ukupno deset radnika. Oni odjeću razvrstavaju u tri klase. Dio odjeće posve je pogodan za daljnju upotrebu pa je pripremaju za prodaju u dvjema trgovinama rabljenom odjećom u Čakovcu i Varaždinu. Dio treba malo prepraviti i također izložiti u trgovini, a treću klasu iskrojavaju i šiju torbe, papuče i ostale tekstilne proizvode koje promoviraju i u svom katalogu na web stranici.

Prema procjenama Humane nove, u Hrvatskoj godišnje proizvedemo oko 135 tisuća tona tekstilnog otpada, korisnog proizvodnim tvrtkama, ali samo mali dio iskoristimo i to zahvaljujući ovakvim primjerima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi