pitali smo stručnjaka

[INFOGRAFIKA] Hrvatska je šesta najgora zemlja u Europi po broju zaraženih na 100 tisuća stanovnika. Koliko nas to treba zabrinjavati i što napraviti da se popravimo?

24.08.2020 u 13:04

Bionic
Reading

Prema podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC-a), Hrvatska je šesta najgora zemlja u Europi kada se gleda broj zaraženih koronavirusom na 100 tisuća stanovnika u posljednjih 14 dana

Trenutno smo na 57,8 slučajeva, a još 1. kolovoza taj je broj bio 24 zaraženih na 100 tisuća stanovnika. Ispred nas su Španjolska sa 152,7 zaraženih, Malta sa 121,2, Luksemburg s 96,3, Rumunjska s 87,2 i Francuska s 59,8 slučajeva na 100 tisuća stanovnika, podaci su ECDC-a za 23. kolovoza.

Epidemiolog i član Savjeta Vlade Branko Kolarić za tportal je objasnio što nam te brojke govore o brzini širenja zaraze koronavirusom.

'Sve ispod 20 slučajeva uzima se kao niska stopa rasta novozaraženih. Od 20 do 60 je umjerena, od 60 do 120 je visoka, a iznad 120 je vrlo visoka. Hrvatska je još prije nekoliko tjedana bila na oko 20 slučajeva, što se vrlo brzo pogoršalo', rekao je Kolarić.

Zbog naglog skoka broja novozaraženih Austrija, Slovenija i Velika Britanija stavile su Hrvatsku na crvenu epidemiološku listu. Njemačka je zasad 'crvenim' označila samo dvije naše županije, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku.

Koliko brzo taj broj od 57,8 slučajeva zaraze možemo spustiti na prijašnje prihvatljivije brojke?

'U roku od tjedna do dva ako nam broj novozaraženih dnevno bude ispod 100 slučajeva. Sada smo u velikom riziku da stvar izmakne kontroli ako ne budemo ponovno napravili sve ono što trebamo raditi - dovoljno testiranja, izolacija pozitivnih i samoizolacija kontakata, a za sve građane fizička distanca. Tamo gdje se to ne može, nošenje maski', naglasio je Kolarić.

Dodaje kako sad više nema smisla ponavljati da su razbuktavanju zaraze kumovali otvoreni noćni klubovi, već treba apelirati na mlade, koji su se vratili s mora na kontinent, da koliko god mogu smanje broj kontakata.

'Moramo zaštititi starije stanovništvo. Sada je prosječna dob zaraženih od 30 do 40 godina, u proljeće je bila oko 54 godine. Ne slažem se s onima koji govore kako je dobro da se zarazi što veći broj stanovnika. Što je više zaraženih, teže je pratiti njihove kontakte i stavljati ih u samoizolaciju. Time se otežava posao epidemiolozima. Ne smijemo dozvoliti da nam na jesen bolnice i intenzivni odjeli budu puni oboljelih', upozorio je Kolarić.