TKO ĆE PRVI?

I Josipović i Grabar Kitarović hrle u zagrljaj Udruge Franak

06.01.2015 u 08:00

Bionic
Reading

U zaoštrenoj borbi za birače Ivana Vilibora Sinčića iz prvog kruga predsjedničkih izbora, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović ukrstili su koplja nad osiromašenim, prezaduženim, gladnim stanovnicima Hrvatske. Među svima njima, posebno mjesto u obraćanjima predsjedničkih kandidata do 11. siječnja bit će rezervirano za ovršene i one pod prijetnjom ovrhe - kao zloslutne simbole vremena u kojemu danas jesi, sutra nisi

Sukladno trenutku, i Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović do kraja tjedna namjeravaju održati radne sastanke s predstavnicima Udruge Franak - predsjednik u srijedu ujutro, a kandidatkinja HDZ-a čim se usklade termini. Inače, Josipović je jedini kandidat koji u prvom krugu izbora nije odgovorio na otvorena pitanja Udruge Franak, ali im je zato 3. siječnja poslao pismo s prijedlozima za rješenje problema dužnika.

'Pokrenuo sam mjere za oprost duga koje stupaju na snagu za mjesec dana. U 20 mjera koje sam predložio Vladi nalazi se ključ za olakšanje dužničke krize građana. Nećemo na tome stati', najavljuje Josipović, spreman na zajedničke zaključke na sastanku s udrugom koju je do prije tjedan dana ignorirao.

Kolinda Grabar Kitarović predlaže pak moratorij na ovrhe za građane koji su trenutačno bez posla, kao i oprost dugova umirovljenicima. Na takvu rukavicu s nedjeljnog dvoboja Josipović je odmah reagirao ističući da je 'sve te mjere' on već predložio i da su neke od njih, štoviše, već na snazi: dokinute su ovrhe za jedini životni prostor, promijenjen je izračun kamate, i to ne samo da se odnosi na franak nego i na sve kredite, pa čak i retroaktivno. Uz navedeno, Josipović si je pripisao i zasluge za 'oprost malih dugova'.

'Rekao bih, ako se netko ikada založio za naše dužnike koji su pod ovrhama i ostvario rezultat, onda sam to ja', kazao je Josipović.

Zna li ministar Miljenić da su dokinute ovrhe?

Šokirani takvom obznanom, u udruzi Živi zid pitaju Josipovića je li siguran da se to dokidanje ovrha dogodilo baš u ovoj ovdje Republici Hrvatskoj. Možda postoji još jedna RH negdje? Žele znati tko je, kada, gdje i kako dokinuo ovrhe nad jedinim stambenim prostorom te zna li ministar pravosuđa Orsat Miljenić za to.

'Molimo podijelite s nama sve ove informacije kako bismo ih mogli podijeliti s ljudima kojima prijeti deložacija. Molimo Vas da te informacije podijelite s nama i stoga da Vas svekolika hrvatska javnost ne bi smatrala lažljivcem, što bi bilo vrlo nezgodno jer ste još uvijek predsjednik Republike', poručuju Josipoviću iz Živog zida apelirajući da im odgovori što prije jer u samo sljedećih nekoliko dana imaju četiri sprečavanja deložacija, a u idućih mjesec, dva taj se broj penje na preko 50.

Kritičari ne štede ni Kolindu Grabar Kitarović. Ekonomski analitičar Ante Babić, glavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, njezin je prijedlog moratorija na ovrhe i oprosta dugova umirovljenicima ocijenio kao jeftin populizam. Moratorij na ovrhe on veže uz institut osobnog bankrota, koji u Hrvatskoj još uvijek nije zaživio, ali bi se, kako doznajemo u Banskim dvorima, zakon o stečaju potrošača krajem ovog mjeseca trebao naći pred Vladom u 1. čitanju.

'Bez osobnog bankrota, to je poticaj da se ponašate neodgovorno. Nije dobra poruka ni za državu da se zadužuje bez posljedica, pa tako ni za građane. Naravno, ima ljudi koji su upali u to ne svojom krivnjom, ali onda treba sustavno provoditi i već u osnovne škole uvesti financijsko opismenjavanje, jer je ono u najmanju ruku jednako potrebno kao i znanje političkih sustava ili zdravstvenog odgoja', navodi Babić.

No dok ne krene financijsko opismenjavanje, kao jedna od osnovnih poluga za pristojan život, ljudima treba objasniti što znači moratorij. U normalnim zemljama ti ljudi više nikad ne mogu uzimati kredit, proglašeni su privremeno financijski nesposobnima i drugi moraju za njih garantirati - to su posljedice osobnog bankrota, upozorava Babić. Stvarna pomoć, dodaje, može doći na druge načine, primjerice podizanjem neoporezivog dijela plaće na visinu prosječne plaće.

Što se tiče oprosta duga umirovljenicima, taj prijedlog je toliko širok i neodređen da ga Babić uopće ne može komentirati. U svakom slučaju, osim što su navedene zamisli Kolinde Grabar Kitarović apsolutno neprovedive, one nisu niti u predsjedničkoj domeni, već u domeni izvršne vlasti. 

No što je s primjerima iz Italije i Španjolske, gdje su propisali da se vlasnika stana koji zbog dugova ostaje bez krova nad glavom ne može tek tako iseliti? Ništa se ne smije raditi bez dobre pripreme, upozorava Babić podsjećajući da se investitori uznemire već i na same izjave, poput onih o porezu na nekretnine. 'Malo je neodgovorno lupati te stvari bez ikakve provjere. Pripreme za uvođenje poreza na nekretnine u Sloveniji trajale su 10 godina', tvrdi Babić dodajući da su ovakve najave kandidatkinje HDZ-a neodržive i besmislene te služe samo u političke svrhe.

Goran Aleksić, bivši koordinator pravnog tima iz Udruge Franak, smatra da je prijedlog o moratoriju na ovrhe u načelu dobar, ali napominje da to ne ovisi o predsjedniku, već o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koja je u rukama Kukuriku koalicije.

'Potrebno je zabraniti ovrhe na svim nekretninama koje su opterećene hipotekama na temelju kredita u kojima su nezakonito ugovorene kamate i na temelju kredita koji su još uvijek u sudskom postupku na Vrhovnom sudu, sve dok se ne odredi metodologija za izračun fiksnih marži te dok Vrhovni sud ne riješi reviziju u kolektivnom sudskom procesu u slučaju Franak', napominje Aleksić.

Trenutni moratorij na sve ovrhe!

Prema njegovom sudu, i Josipović i Grabar Kitarović u svrhu predsjedničke kampanje pokušavaju se prikazati zaštitnicima građana, iako je poznato da kandidatkinja HDZ-a nije učinila ništa da olakša položaj dužnika, a aktualni predsjednik tijekom 2014. nije ni riječ rekao o nastojanjima udruge Franak da u zakonsku regulativu ubaci propisivanje metodologije za određivanje fiksnih marži na temelju početnih uvjeta kreditiranja u svim kreditima u kojima to nije ugovoreno.

'Da je ta problematika riješena, svi dužnici u kreditima, kojih ima preko 100 tisuća, imali bi olakšanje dužničkog ropstva u obliku pet do 25 posto smanjenih otplatnih rata. Metodologiju za određivanje fiksnih marži potrebno je propisati za sve kredite u svim valutama ugovorenim prije 2010. godine', navodi Aleksić.

'Josipović nije ništa napravio. Na skupu na Pantovčaku predložio je 20 mjera, ali ništa se nije konkretno dogodilo. Naprotiv - kao doktor pravnih znanosti meni je osobno izjavio da je on profesor kaznenog prava i da se ne razumije u građansko pravo. Mogao je onda svoju suprugu, koja je profesorica građanskog prava, pitati za savjet', kaže Aleksić.

U međuvremenu, pojedinačne zahtjeve za moratorije na ovrhe, koji bi se odnosili na nezaposlene, na zadužene u švicarskim francima ili neku treću kategoriju građana, objedinila je Udruga Blokirani koja traži trenutni moratorij na sve ovrhe.

'Moratorij bi u tom slučaju proglasila vlast državnim aktom, sve bi se smrznulo, blokiralo sve ovrhe, sve kamate, sve do trenutka dok se privredna situacija u zemlji ne popravi na bolje, ljudi ne dobiju priliku da rade i vraćaju kredite i dugove, odnosno dok se aktualni Ovršni zakon ne sruši i ne usvoji novi, civiliziraniji i pravedniji koji ne bi vodio uništenju svake četvrte osobe u Hrvatskoj...', navode Blokirani koji smatraju da je Ovršni zakon neustavan i neusklađen s Europskom unijom.