Podsjetimo, USKOK je objavio rezultate vještačenja u kojima je navedeno da su, među pronađenim tvarima u vodi nizvodno od odlagališta i PFAS spojevi, poznati kao 'vječne kemikalije', bakar, cink, olovo, antimon i drugi.

Građani s područja Gospića zatražili su od HZJZ jasne upute o tome kako se ponašati u svakodnevnom životu te postoje li kakve mjere opreza koje bi trebali primjenjivati.

Kako navode iz N1, HZJZ je istaknuo da u okviru svojih nadležnosti kontinuirano prate dostupne informacije te sudjeluju u stručnim procjenama mogućih učinaka na zdravlje stanovništva.

Iz HZJZ-a su naveli da surađuju s lokalnim i državnim tijelima koja na terenu imaju najpotpuniji uvid u stanje i razvoj događaja. No, nisu naveli s kojim institucijama sudjeluju u stručnim procjenama, već samo da je ključno da se procjena zdravstvenih rizika provodi zajednički.

Na pitanje N1 o mogućem utjecaju pronađenih tvari na zdravlje ljudi, iz HZJZ navode kako rizik ovisi o više čimbenika.

'Mogući učinci ovise o koncentraciji, trajanju i putu izloženosti te o osjetljivosti pojedinca. Sama prisutnost neke tvari u okolišu ne znači nužno da su joj ljudi izloženi u količini koja predstavlja zdravstveni rizik', istaknuli su.

Dodaju da dugotrajna izloženost PFAS spojevima utječe na promjene razine kolesterola i jetrenih enzima, slabiji imunološki odgovor, nižu porođajnu masu, ali i druge zdravstven učinke.

Olovo je, ističu, kumulativno toksičan metal koji može negativno utjecati na živčani, krvotvorni, bubrežni i krvožilni sustav. Posebno osjetljive skupine su mala djeca, trudnice i plod u razvoju.

Antimon može štetno djelovati ponajprije na probavni i dišni sustav, ovisno o načinu izloženosti. Bakar i cink potrebni su organizmu za normalno funkcioniranje, ali prekomjerna izloženost može izazvati štetne učinke, najčešće na probavni sustav, a kod dugotrajne i visoke izloženosti i na druge organe.

'Za procjenu konkretnog rizika za stanovništvo potrebno je, osim koncentracija u okolišu, poznavati i stvarnu razinu izloženosti ljudi', istaknuli su iz HZJZ-a.

Što onda građani mogu napraviti?

HZJZ su dali jednostavne preporuke koje građani mogu slijediti. Prije svega da ne ulaze na područje odlagališta, ne dodiruju ili premještaju otpad i onečišćeno tlo. Također, djeci i kućnim ljubimcima trebalo bi onemogućiti pristup toj lokaciji.

Savjetuju i izbjegavanje aktivnosti koje bi na samom području odlagališta mogle prouzročiti podizanje prašine.

Naglašavaju kako nalaz štetnih tvari u podzemnoj vodi ne znači i da je onečišćena voda iz javnog vodoopskrbnog sustava.

'Vodu iz javne vodoopskrbe potrebno je koristiti u skladu sa službenim obavijestima isporučitelja vodnih usluga i nadležnih tijela', istaknuli su za N1.