Skupina za ljudska prava pozvala je na hitne međunarodne mjere kako bi izraelski dužnosnici odgovarali i zaustavila daljnja zlostavljanja. Organizacija je priopćila da su oko 32 000 stanovnika logora Dženin, Tulkarm i Nur Šams prisilno raselile izraelske snage tijekom operacije „Željezni zid" u siječnju i veljači.

Raseljenima je zabranjen povratak, a stotine domova su srušene, navodi se u izvješću skupine od 105 stranica pod naslovom "Svi su moji sni izbrisani". "Deset mjeseci nakon raseljavanja nitko od članova obitelji još se ne može vratiti svojim domovima", rekla je Reutersu Milena Ansari, istraživačica Human Rights Watcha koja je radila na izvješću.

Izraelska vojska u izjavi Reutersu u srijedu je rekla da treba srušiti civilnu infrastrukturu kako je militanti ne bi mogli iskoristiti. Nije rečeno kada bi se stanovnici mogli vratiti.

'Živimo vrlo teškim životom'

Ženevske konvencije zabranjuju raseljavanje civila s okupiranog teritorija, osim privremeno iz imperativnih vojnih razloga ili radi njihove sigurnosti. HRW kaže da bi odgovorni visoki dužnosnici trebali biti procesuirani za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Izvješće opisuje da su vojnici upadali u kuće, pljačkali imovinu i zvučnicima na dronovima naređivali obiteljima da izađu. Navodi se da su stanovnici svjedočili kako buldožeri ruše zgrade dok su bježali i da izraelske snage nisu nudile sklonište ni pomoć, zbog čega obiteljima nije preostalo drugo nego nagurati se u domove rodbine ili u džamije, škole i prostore dobrotvornih organizacija. Hišam Abu Tabeh, koji je protjeran iz izbjegličkog kampa Dženin, rekao je da njegova obitelj nije uspjela ponijeti ništa sa sobom kada su protjerani.

"Nemamo hrane, pića, lijekova, novca... živimo vrlo teškim životom", rekao je Tabeh u srijedu za Reuters.

Human Rights Watch je rekao da je intervjuirao 31 raseljenog Palestinca iz tri logora i analizirao satelitske snimke, naredbe za rušenje i provjerene videozapise. U izvješću je utvrđeno da je uništeno ili teško oštećeno više od 850 objekata, dok je UN-ova procjena navela 1460 zgrada. Logori, osnovani 1950-ih za Palestince raseljene osnivanjem Izraela 1948., bili su dom generacijama izbjeglica. Human Rights Watch izjavio je da su izraelski dužnosnici kao odgovor na to napisali da je operacija usmjerena na terorističke elemente, kako su ih nazvali, ali nisu naveli razlog za masovna protjerivanja ili zabranu povratka.

HRW je rekao da su ova protjerivanja, koje je Izrael provodio dok je globalna pozornost bila usmjerena na Gazu, dio progona i apartheida, koji je zločin protiv čovječnosti.

Porast nasilja na zapadnoj obali

Od napada Hamasa na južni Izrael 7. listopada 2023., izraelske su snage ubile gotovo 1000 Palestinaca na Zapadnoj obali, srušile domove i ubrzale izgradnju naselja. Sve je više ljudi pritvoreno bez suđenja, a njihovo mučenje poraslo, navodi se u izvješću. Nasilje doseljenika poraslo je u listopadu, kada su izraelski doseljenici izveli najmanje 264 napada na Palestince, izvijestili su Ujedinjeni narodi, što je najveći mjesečni ukupan broj otkako su dužnosnici UN-a počeli pratiti takve incidente 2006. godine.

Izrael se poziva na povijesne i biblijske veze sa Zapadnom obalom, koju je zauzeo tijekom rata 1967. godine, i tvrdi da mu naselja pružaju stratešku dubinu i sigurnost. Većina svjetske zajednice smatra sva naselja ilegalnima prema međunarodnom pravu. Izrael to odbacuje, tvrdeći da je Zapadna obala "sporno", a ne "okupirano" područje.

HRW je pozvao vlade da nametnu ciljane sankcije izraelskim dužnosnicima i zapovjednicima, obustave prodaju oružja i trgovinske pogodnosti, zabrane robu iz naselja i provedu naloge Međunarodnog kaznenog suda. Skupina je protjerivanja okarakterizirala kao etničko čišćenje, koje je opisala kao izraz koji ne proizlazi iz prava, ali obično opisuje nezakonito uklanjanje etničkog ili vjerskog stanovništva s određenog područja.