Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) zatražila je u ponedjeljak hitnu nadoknadu štete poljoprivrednicima s područja Grada Zagreba i okolice nastale u plastenicima zbog prošlotjednog nevremena, kako bi mogli nastavili s proizvodnjom.
Brojni plastenici na području grada Zagreba i okolice pretrpjeli su veliku štetu koja se i dalje zbraja, kaže HPK.
Među ključnim mjerama koje komora predlaže je pokretanje kriznoga fonda za poljoprivredu iz kojeg bi se financirali poljoprivrednici kada se nađu u kriznim situacijama.
HPK smatra i da treba omogućiti lakše osiguravanje i pojednostavniti postupke sklapanja polica. Tvrdi da sadašnji model osiguranja očito nije dobar i da ga osiguravajuće kuće izbjegavaju.
vezane vijesti
U Zagrebu je teže proglasiti elementarnu nepogodu
Velikim problemom HPK smatra što u Zagrebu, za razliku od manjih jedinica lokalne i regionalne samouprave, nije jednostavno proglasiti elementarnu nepogodu. Naime, ona je uvjetovana vrijednošću ukupne izravne štete od najmanje 20 posto izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu, pod uvjetom da je urod umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka i/ili uvjetom da je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.
"Nije izgledno da će šteta na razini Grada Zagreba doseći 20 posto, no urod bi nakon popisa štete mogao biti umanjen za najmanje 30 posto u odnosu na prethodni trogodišnji prosjek", kaže HPK i poziva Grad Zagreb da nakon izvida načini popis štete na povrću u zaštićenim prostorima.
HPK navodi kako Grad Zagreb prema planu proračuna za 2026. godinu raspolaže s 3.08 milijardi eura od čega je za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i lov planirano 6,36 milijuna eura, a samo za poljoprivredu približno 1,5 milijuna eura, što je manje od 0,05 posto ukupnog proračuna dok je prosjek županija između jedan i tri posto izvornog proračuna.
Domaća proizvodnja povrća pokriva 50 posto vlastitih potreba
S obzirom na to da Grad Zagreb u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2025. godine ima 6.413 poljoprivrednih proizvođača, bilo bi preporučljivo povećati proračun te napraviti program s ciljem obnove njihova potencijala nakon nastale štete, kažu u HPK.
Podsjećaju da domaća proizvodnja povrća pokriva 50 posto vlastitih potreba, što Hrvatsku čini izrazito ovisnom o uvozu te je jedan od najučinkovitijih načina za povećanje proizvodnje poticanje kontrolirane proizvodnje u plastenicima i staklenicima. Zbog toga je važno poljoprivrednicima, a posebno malima, olakša investiranje i osiguranje u slučaju elementarnih nepogoda, te im pomoći kako bi ponovno pokrenuli proizvodnju, kaže HPK.
To udruženje poziva građane da kupuju poljoprivredne proizvode direktno od malih OPG-ov i pomognu njihovom opstanku, hrvatskoj samodostatnosti te ukupnoj gospodarskoj slici.
