Bivši ukrajinski veleposlanik Oleksandr Levčenko pita se kako je moguće da se Vladimira Žuravljova teret za ratn zločn u trenutku kad Friedrich Merz dolazi u Kijev koji je pod zračnim napadima
Zbog slučaja Vladimira Žuravljova, Ukrajinca koji je ljetos u Puli uhićen pod sumnjom da je sudjelovao u sabotaži plinovoda Sjeverni tok, bivši ukrajinski veleposlanik, Oleksandr Levčenko, održao je u Zagrebu konferenciju za medije.
"Ne predstavljam ukrajinsku državu, ali predstavljam ukrajinsko društvo i kažem vam da tu nešto ne štima", poručio je Levčenko.
Županijski sud u Puli odobrio je izručenje Žuravljova Njemačkoj temeljem europskog uhidbenog naloga. U njemu se kao kvalifikacija kaznenog djela navodi ratni zločin. Iako je u tijeku žalbeni postupak pred Visokim kaznenim sudom. Levčenku je ovakva kvalifikacija iznimno sporna.
"A tko je ubijen ili stradao fizički, ako je to ratni zločin? Nitko. A koji je brod možda nastradao u prolazu? Nijedan. Pokazat ću vam kako izgleda ratni zločin", rekao je Levčenko i potom pokazao fotografije ruskih napada na civilne ciljeve u Kijevu, Kramatorsku i drugim ukrajinskim gradovima, piše Večernji.
vezane vijesti
Čudne stvari
Dodao je da je shvatio da "nešto ne štima" kad su Rusi izveli raketni napad na most u Kijevu protekle nedjelje, u vrijeme kad se ondje nalazio njemački kancelar Friedrich Merz.
"Mi vidimo da su tu nekakve čudne stvari. U isto vrijeme dok se ovdje uhićenog tereti za ratni zločin, dolazi savezni kancelar i daje nam 1,3 milijardi eura daljnje pomoći", rekao je Levčenko.
Odvjetnik uhićenog Ukrajinca, Ivan Gržić, osvrnuo se na činjenicu da je njegov branjenik prošle godine u Poljskoj pušten na slobodu, time odbivši udovoljiti europskom uhidbenom nalogu. Dodao je da se njegov klijent oslanja na tu odluku suda i smatra da je, stoga, pravno stanje već riješeno.
Poljaci ga pustili
"Ne mogu tvrditi da je požalio, ali sama činjenica da mu je oduzeta sloboda njega nikako ne zadovoljava. On se, kao pravni laik, oslonio na utvrđeno činjenično stanje pred sudom u Varšavi. Ne mogu reći da ga je taj sud pravomoćno oslobodio jer se ni taj sud, kao ni hrvatski, nije bavio meritorno njegovom krivnjom, no poljski je sud pravomoćno odbio izručenje. On je smatrao da je ta stvar pravno riješena u jednoj od država članica Europske unije i da ga bilo koja druga članica Europske unije neće izručiti po istom tom uhidbenom nalogu", objasnio je odvjetnik.
No, hrvatski je sud zaprimio novi uhidbeni nalog u kolovozu 2026., u vrijeme kad je Žuravljov uhićen. Stoga odluka poljskog suda ne bi trebala obvezati hrvatski niti bilo koji drugi sud unutar EU.
"Europski uhidbeni nalog unutar jedne države razmatra se u kontekstu kaznenih propisa te države. Međutim, imate sudsku praksu Suda EU gdje, iako se u punom kapacitetu odluka iz druge države članice ne uzima kao 'ne bis in idem' (pravno načelo 'ne dvaput o istom', op.a.), ipak se određena utvrđenja iz odluke druge države imaju koristiti prilikom ponovnog odlučivanja po istom europskom uhidbenom nalogu u drugoj državi članici", zaključio je odvjetnik Gržić.
