Roman Červinski nema problema s razgovorima s novinarima. Bivši ukrajinski obavještajac i zapovjednik specijalne postrojbe relativno otvoreno govori o odvažnim operacijama u kojima je, kako tvrdi, sudjelovao te prima strane novinare u svoj stan i daje brojne intervjue.

Suđenje u Hamburgu, hapšenje u Puli

Červinskog, koji je u ranim pedesetima, njemački istražitelji smatraju koordinatorom sabotaže plinovoda Sjeverni tok 2. Međutim u razgovorima s novinarima on ne želi ni potvrditi ni opovrgnuti svoju umiješanost u eksploziju, ali priznaje da poznaje Serhija K., kojem se trenutačno sudi u Hamburgu nakon što je ljetos uhićen u Puli.

'Serhij je časnik koji je služio u mojoj postrojbi i koji mi je bio podređen u vrijeme eksplozije', rekao je Červinski u intervjuu za Radio Slobodna Europa.

Prema njegovu mišljenju, nema nikakve potrebe da ukrajinska država ili vojska komentiraju pitanje po čijem je nalogu plinovod dignut u zrak 2022. godine.

Červinski svoju argumentaciju temelji na činjenici da je plinovod bio jedan od najprofitabilnijih izvora prihoda ruskog energetskog diva Gazproma, a time i važan izvor financiranja rata protiv Ukrajine.

'Ako je Ukrajina digla plinovod u zrak, onda je to za Ukrajinu bio legitiman cilj', zaključio je Červinski.

Tusk: Problem nije eksplozija nego gradnja plinovoda

Takvo razmišljanje dijele mnogi u Ukrajini, a slično je ranije govorio i poljski premijer Donald Tusk.

'Problem za Europu, Ukrajinu, Litvu i Poljsku nije to što je Sjeverni tok 2 dignut u zrak, već to što je uopće izgrađen', naglasio je Tusk prošle godine.

Poljska zbog toga nije bila zainteresirana za izručenje osumnjičenog Volodimira Z. Njemačkoj u slučaju Sjevernog toka, a takav stav odgovara i službenoj komunikaciji ukrajinskih vlasti.

'Ne bismo li radije trebali razgovarati o tome tko je izgradio te plinovode, umjesto o tome tko ih je digao u zrak?' rekao je prošlog tjedna glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihij.

Podsjetio je da je Ukrajina još 2021. godine upozoravala na opasnosti povezane s plinovodom.

'Nitko nas nije slušao', rekao je Tihij i nastavio: 'Razgovarajmo o tome kako je taj plinovod izgrađen i ispitajmo one koji su ga gradili, odobrili i pustili u rad.'

Strah od političkih posljedica suđenja

Mnogi u političkim krugovima u Kijevu strahuju da bi sudski proces u Hamburgu mogao naštetiti ugledu Ukrajine te očekuju negativne medijske napise i mogućnost političke zloupotrebe cijelog slučaja.

I dalje je otvoreno pitanje koliko je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zapravo znao o toj operaciji, odnosno je li ju je možda čak i osobno naredio.

To pitanje vjerojatno neće biti razjašnjeno ni tijekom sudskog postupka koji upravo počinje.

Sam Zelenski u prošlosti je uvijek negirao ukrajinsku umiješanost u tu sabotažu.

Međutim, prema istraživanjima novinara koji su se bavili tim slučajem, moguće je da su i Zelenski i bivši zapovjednik ukrajinske vojske, a danas veleposlanik u Londonu, Valerij Zalužni, bili upoznati s planovima za operaciju.

Može li Rusija zbog presude dobiti zamrznutu imovinu?

Ukrajinski odvjetnik Mikola Katerinčuk zabrinut je i zbog moguće sudbine ruske imovine zamrznute u Europi. Ako osumnjičenik doista bude osuđen, postoji mogućnost da bi Rusija mogla pokušati vratiti taj novac. Unatoč tome, Katerinčuk smatra da je uništenje plinovoda bilo opravdano.

'Rusija bi pritiskala Europu cijenama plina. Tko god je digao plinovod u zrak, za nas je to gotovo bio spas', zaključio je Katerinčuk.