Predstavnica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič rekla je u hotelu Dubrovnik kako na predstavljanje javnosti tih podataka gleda kao na dodatni poticaj izgradnje povjerenja.

'Živimo u duboko podijeljenim društvima i živimo među susjedima gdje je regionalna suradnja nešto što se češće pogoršava nego poboljšava', kazala je Teršelič i dodala da su činjenice o sudbini svake ubijene, nestale ili zatočene osobe vrlo vrijedan temelj procesa izgradnje povjerenja.

Slaven Rašković iz Documente, koji je predstavio rezultate istraživanja za Hrvatsku, posebno zapadnu Slavoniju, rekao je da pored svake stradale osobe žele utvrditi okolnosti stradavanja, odnosno koje su borbene jedinice bile u to vrijeme na tom području.

Istraživanje je počelo 2009. godine, a Documenta je na temelju svih dostupnih izvora u svojoj bazi evidentirala 15.336 žratava. No, ta brojka, napomenuo je Rašković, nije konačna jer posao evidentiranja žrtava iz različitih izvora još nije gotov.

Rašković: Procjene govore o oko 18 tisuća stradalih hrvatskih državljana

'Kad se pogledaju razne procjene znanstvenika i stručnjaka o svim stradalim hrvatskim državljanima, one se najčešće kreću oko 18 tisuća', rekao je Rašković i dodao da je broj Documente značajno manji, ali da posao evidentiranja ide dalje.

U sklopu tog istraživanja prikupljeno je preko 26.000 dokumenata na temelju kojih su evidentirane žrtve, od sudske i vojne dokumentacije do smrtnih listova, obdukcijskih nalaza i novinskih članaka.

Istodobno, empirijsko istraživanje Documente, koje se temelji na intervjuima sa 6.732 svjedoka i članova obitelji žrtava te analizi dokumentacije uz nadopune s postojećim sekundarnim izvorima, pokazalo je da je trenutni broj utvrđenih stvarnih žrtava 7.830.

Rezultati istraživanja za bivše zapadnoslavonske općine Pakrac, Daruvar, Virovitica, Grubišno Polje, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Slavonska Požega i Orahovica pakazalo je da su na tom području, na kojem je 1991. godine živjelo 297.900 stanovnika, bile 1.962 žrtve.

U drugim izvorima se poimenično spominje još ukupno 359 osoba, no za njih metodologijom Documente zasad još nije potvrđeno da se radi o stvarnim ratnim žrtvama.

Hrvati čine 45,3 posto žrtava, Srbi 43,8 posto registriranih žrtava

Hrvati čine 45,3 posto registriranih žrtava, a Srbi 43,8 posto. Kad je riječ o statusu žrtava gotovo polovica, odnosno 49,8 posto je vojnih stradalnika, a 37,4 civilnih. Muškarci čine 84,3 posto stradalih.

Najviše Srba i Crnogoraca poginulo ili nestalo u Hrvatskoj

Istraživanje o ljudskim gubitcima Srbije i Crne Gore u ratovima u nekadašnjoj SFRJ pokazalo je da je u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i u vezi s tim ratovima, život izgubilo ili je nestalo 1.833 pripadnika JNA/VJ i MUP-a Srbije, 102 civila i 152 osoba o čijem statusu još uvijek nisu prikupljeni pouzdani podaci, državljana Srbije i Crne Gore.

Najviše je poginulo/nestalo na teritoriju Republike Hrvatske, njih – 1.111, na teritoriju BiH 724, na teritoriju Srbije 104, u Sloveniji 26, Crnoj Gori 19, dok o 103 ratne žrtve još uvek nije pouzdano utvrđeno gde su poginuli, pokazalo je istraživanje Fonda za humanitarno pravo.

U redovima JNA bilo je najmanje 609 mladih vojnika, rođenih 1970. i kasnije, koji su 1990/ 1991. godine pozvani da služe redovni vojni rok, i to 440 državljana Srbije i Crne Gore, 80 državljana Hrvatske, 53 državljana BiH, 21 državljana Makedonije, šest državljana Slovenije, a za devetoricu mladih vojnika još nije utvrđeno koje su državljanstvo imali u trenutku pogibije.

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, mladi vojnici su bez prethodnog obavještenja uglavnom slani na ratišta na teritoriji Republike Hrvatske - u Vukovar, Vinkovce i Osijek.

Registar ratnih žrtava predstavila je Nataša Kandić i rekla je da je za razliku od 1991. godine, kada su svi oni koji su iz Srbije i Crne Gore išli, kako su govorili, da brane srpske teritorije, danas vrlo teško doći do preciznih podataka o osobama koje su u svojstvu pripadnika 'Belih orlova' i srpskog četničkog pokreta dolazili na području Hrvatske i kasnije BiH.

Prema statističkim podacima u vezi ubijenih i nestalih tijekom i poslije rata na Kosovu, koje je predstavio Bekim Blakaj iz kosovskog Fonda za humanitarno pravo, ukupno je na Kosovu od početka 1998. do kraja 2000. nestalo i ubijeno 13.549 osoba.

U BiH dokumentirano 250 logora i mjesta zatočenja

Dženana Karup Druško iz Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje, koja je predstavila rezultate dokumentiranja logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH, rekla je da su dokumentirali 250 raznih logora i mjesta zatočenja.

Prema evidencijama udruženja logoraša, tijekom ratnih sukoba bilo je oko 1.350 mjesta zatočenja, ali nažalost ne postoji jedinstveni registar niti ozbiljnije istraživanje te tematike, rekla je Karup Druško.