U emisiji Otvoreno na Hrvatskoj televiziji raspravljalo se o aktualnim zbivanjima u hrvatskom zdravstvenom sustavu, s posebnim naglaskom na nedavna uhićenja povezana s korupcijom. U emisiji su sudjelovali Irena Hrstić, ministrica zdravstva iz redova HDZ-a, Mišo Krstičević iz SDP-a i član saborskog Odbora za zdravstvo, zatim Samija Ropar, potpredsjednica Hrvatske liječničke komore, te Mario Gazić, koji predsjeda Hrvatskom komorom medicinskih sestara
Povod za raspravu bilo je uhićenje deset osoba, među kojima se nalazi i šest zdravstvenih djelatnika – liječnika, sestara i tehničara iz KBC-a Sveti Duh – pod sumnjom za primanje mita. Ministrica Hrstić izrazila je žaljenje što se rasprava mora voditi na temu korupcije, ali je ujedno istaknula zadovoljstvo činjenicom da institucije "rade ono što trebaju" te djeluju protiv potencijalno odgovornih pojedinaca.
Osvrnula se i na ovlasti liječnika specijalista, pojasnivši: “Liječnik specijalist već godinama nema mogućnost izdavanja nikakvih doznaka za bolovanje niti preporuke. Zadatak liječnika specijalista je da naprave klinički pregled i dati svoj sud o kliničkom stanju pacijenta.”
Hrstić je također pohvalila potez ravnatelja bolnice Sveti Duh, koji je promptno reagirao osudivši djela konkretne osobe, ističući da velik broj djelatnika obavlja svoj posao profesionalno i odgovorno.
“Jednako koliko je njemu krivo da ta cijela situacija baci ljagu na cijeli sustav Sveti Duh, tako je i meni neugodno kad pojedinačni slučaj baci ljagu na cijeli zdravstveni sustav jer to sigurno nema veze sa zdravstvenim sustavom, nego s pojedincem.”
Simptom lošeg sustava
S druge strane, Krstičević je govorio o dubljim uzrocima korupcije u zdravstvu, opisujući je kao “simptom disfunkcionalnog sustava”
“Korupcija je simptom lošeg sustava, neorganiziranog sustava, sustava s ogromnim listama čekanja i naravno, da će se na takav način pronaći pukotine u moralnoj brani pojedinca.” Naglasio je i kako se uzroci problema ne mogu ukloniti pukim obračunom s korupcijom: “Korupcija je simptom, a ne problem.”
Samija Ropar u raspravu je unijela stav da bi potpuna digitalizacija zdravstvenog sustava, uključujući i privatni sektor, mogla dovesti do veće transparentnosti i učinkovitosti: “Mislimo da bi takva kompletna informatizacija sustava pomogla i u organizaciji lista čekanja.”
vezane vijesti
Ministrica: Digitalizacija je u tijeku
Hrstić je pojasnila da se već radi na uključivanju privatnih zdravstvenih ustanova u centralni informacijski sustav CEZIH, čime će se omogućiti praćenje pacijenata i izbjegavanje nepotrebnih ponavljanja pretraga. “Povezanost s cijelim zdravstvenim sustavom je u tijeku… Upravo je u tijeku završetak projekta digitalizacija puta lijeka.”
Osvrnula se i na čestu kritiku da nedostaje liječnika koji bi mogli izdavati uputnice: “Ne bih se složila da nema tko napisati uputnicu, jer da nema tko napisati uputnicu mi ne bismo imali porast broja ispisanih e-uputnica.”
Predsjednik Komore medicinskih sestara, Mario Gazić, branio je ugled svoje struke: “Ono što stvarno trebamo imati je presumpciju nevinosti… Pacijenti ne smiju izgubiti povjerenje u medicinske sestre.” Istaknuo je i opterećenost sestara zbog manjka kadra: “Nećemo dozvoliti da se baci ljaga na našu profesiju.”
Krstičević je komentirao da “put lijeka” sam po sebi neće smanjiti liste čekanja, upozorivši kako reforme često zapinju nakon izbora. “Sve nešto napreduje, kao i liste čekanja.”
Hrstić mu je odgovorila da su izdaci u zdravstvu usmjereni u liječenje pacijenata, a ne neproduktivne troškove.
Problem listi čekanja
Ropar je podcrtala da nijedan zdravstveni sustav ne može u potpunosti eliminirati liste čekanja, ali ih se može učiniti pravednijima i učinkovitijima: “Liste čekanja se moraju dovesti jednom detaljnom analizom u okvire... To se može potpunom informatizacijom.”
Poseban naglasak dala je i odgovornosti samih pacijenata: “Vrlo često u ambulanti imate naručenih dvadesetak ljudi, a dođe vam 11-12 bez da su se odjavili.”
U vezi plaća, Gazić je istaknuo kako medicinske sestre nisu osjetile ista povećanja kao liječnici: “Jedna prosječna plaća medicinske sestre se kreće sa smjenskim radom oko 1500-1600 eura… rade za one kojih nema u našem sustavu.”
Hrstić je govorila i o važnosti primjene umjetne inteligencije u zdravstvu, osobito u kontekstu administrativnog rasterećenja: “Medicinska sestra i liječnik trebaju raditi posao za koji su se školovali, a ne administraciju.”
Na kraju, Krstičević je podsjetio da zdravstvo mora biti u fokusu javne politike: “Ako krenemo s takvim postavkama, onda možda nešto za njega i napravimo.”
Hrstić je zaključila da vlada djeluje jedinstveno u korist građana: “Vlada je tu kao jedno tijelo i radi se sigurno samo u službi hrvatskog naroda.”
