Dronovi LETE U BUDUĆNOST

Hoće li bespilotne pčelice radilice doista postati dio svakodnevnog života?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 22.04.2019 19:21
  • Objavljeno 22.04.2019 u 19:21
Dron u funkciji oprašivanja

Dron u funkciji oprašivanja

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Nakon godinu i pol priprema i tri tisuće testnih letova australska Agencija za sigurnost civilnog zrakoplovstva dopustila je prvo korištenje bespilotnih letjelica za komercijalnu dostavu u svijetu. Projektom 'Krila' (Wing) Googleova matična tvrtka Alphabet započinje dostavu hrane i pića dronovima u prvih stotinu domova u tri općine glavnog grada Canberre. Dobivaju li dostavljači pizze, kebaba i kave ozbiljnu konkurenciju?

Najnovije odobrenje za prvu komercijalnu dostavu hrane i pića u svijetu dronovima australske su vlasti izdale uz vrlo stroge uvjete. Radno vrijeme je dopušteno samo za dnevne svjetlosti, letjelice se ne smiju približavati glavnim cestama i moraju držati propisanu visinu iznad glava građana.

Procjenjuje se da bi tim dopuštenjem tvrtke na Teritoriju glavnog grada (ACT-a) mogle zaraditi dodatnih 30 do 40 milijuna australskih dolara nacionalnog godišnjeg prihoda jer se smanjuju troškovi klasične isporuke, a predviđa se da će se dronovima u ACT-u do 2030. dostavljati svaka četvrta narudžba hrane i četiri do šest posto svih kupnji. Osim toga, zbog smanjenja klasične dostave automobilima i motorima znatno će se smanjivati zagađenje okoliša.

Potražnja će najviše rasti u komercijalnom i civilnom sektoru

Iako su do sada najviše korišteni u vojsci (za fotografiranje i snimanje neprijateljskih položaja koristila ih je i naša vojska u pripremi operacije Oluja) i puno ih upotrebljavaju hobisti, Goldman Sachs tvrdi da će ubuduće potražnja za njima najbrže rasti u komercijalnom i civilnom sektoru, očekujući do kraja 2020. čak 7,8 milijuna dronova za dostavu u svijetu i 3,3 milijarde dolara prihoda u odnosu na 450.000 isporuka i 700 milijuna prihoda 2014. godine. Prodaja dronova za potrebe u poljoprivredi rasla je 2017. i 2018. blizu 80, a u ostaloj industriji 40 posto.

Wing

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Wing

Dronovi nisu od jučer. Malo mnoštvo bespilotnih pčelica radilica danas lebdi zrakom snimajući i prikupljajući informacije, ali i kontrolirajući visoke zgrade, usjeve, stoku, površinske rudnike, nadzirući naftovode, cestovni promet i državne granice, gaseći požare, smanjujući zagađenje zraka, dostavljajući lijekove u nepristupačna područja, tražeći čak kosti dinosaura i nadgledajući ptičja gnijezda. U Sjedinjenim Državama prošle godine ih je u komercijalnoj, bez vojne uporabe, bilo 332.000, a u nas ih je prošlog srpnja u zraku bilo 1100 komada.

Od nadgledanja gnijezda do dostave krvi

Amazon je u siječnju objavio svoj novi sustav dostave dronovima, s planom da naručena roba stiže do kupca u roku od 30 minuta. Proizvođač dronova Aerones iz Latvije ovih dana reklamira bespilotnu letjelicu za čišćenje vjetroturbina od leda u vrlo hladnim područjima, što je do sada bio skup proces i obavljao se uz pomoć helikoptera. Gradske vlasti u Bangkoku u siječnju su angažirale flotu letjelica koje su raspršivanjem koktela vode i kemijskih sredstava čistile zrak zagađen opasnom koncentracijom PM2.5 (sitnih čestica promjera 2,5 mikrona koje dopiru duboko u pluća).

Notre Dame snimljena dronom nakon požara

Notre Dame snimljena dronom nakon požara

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Američka tvrtka Zipline za isporuku medicinske opreme hvali se time da je od 2014. dostavom krvi dronovima spasila 2700 života. U Ruandi se tim putem dostavlja 20 posto transfuzija. Nažalost, dronovi su korišteni i za ubacivanje nedopuštenih stvari u irske, britanske i kanadske zatvore, a dronovima se prenosila i droga preko američko-meksičke granice.

Stočari na Novom Zelandu dronovima zamjenjuju pse čuvare. U Južnoj Africi putem njih prate rast usjeva, u kalifornijskim vinogradima sazrijevanje grožđa, u Sudanu sade akaciju da zaustave dezertifikaciju, a u Australiji je konstruiran dron za prepoznavanje morskih pasa na obalama. U Portugalu njima pak dostavljaju hranu starcima u teško dostupnim planinskim selima. Njemački DHL je 'paketkopterom', kako su nazvali poštanski dron, još 2014. dostavljao pošiljke na otok Juist u Sjevernom moru. U Švicarskoj dronovima prenose laboratorijske uzorke između bolnica u Bernu i Luganu. U Rusiji ih eksperimentalno koriste za prijenos novca iz bankarskih centrala u udaljene poslovnice. Ukratko, koriste se u svim područjima, od urbanog planiranja i meteorologije, do telekomunikacija i pružanja pomoći u slučaju katastrofa.

Brzi k'o munja

Najnoviji model bespilotne letjelice kalifornijskog Ziplanea može doseći brzinu od 121 kilometra na sat, ali kao u mnogim industrijskim granama, tako ćete i u ovoj brzo natrčati na Kineze. Njihova tvrtka DJI sa sjedištem u Shenzhenu (pokrajina Guangdong) i proizvodnim pogonima u Japanu, Europi, Sjevernoj Americi i Brazilu brzo se nametnula kao lider u industriji dronova za komercijalno i civilno korištenje, osvojivši 70 posto svjetskog tržišta, naročito glazbenog, televizijskog i filmskog svijeta.

Istraživanje PwC-a pokazuje da bi do 2021. dronska revolucija mogla donijeti globalnu tržišnu vrijednost u visini od 127 milijardi dolara

Istraživanje PwC-a pokazuje da bi do 2021. dronska revolucija mogla donijeti globalnu tržišnu vrijednost u visini od 127 milijardi dolara

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Goldman Sachs procjenjuje da će se od 2016. do kraja 2020. u dronove za vojne svrhe u svijetu utrošiti 70 milijardi dolara te predviđa da će do 2021. SAD u one za komercijalne svrhe uložiti 17,5 milijardi, Kina 4,5, Rusija 3,9, Ujedinjeno Kraljevstvo 3,5, Australija 3,1, Francuska, Saudijska Arabija, Indija i Japan po 2,5 milijardi, Južna Koreja 1,9, a Njemačka 1,3 milijarde. Istraživanje PwC-a pokazuje da bi do 2021. dronska revolucija mogla donijeti globalnu tržišnu vrijednost u visini od 127 milijardi dolara!

Noć još uvijek predstavlja problem

Hoće li bespilotne pčelice radilice doista postati dio svakodnevnog života? Do tada treba riješiti prilično problema, poput zakonske regulative, koja je složenija, što je složenija njihova primjena. Dron ne može svatko lansirati iznad vaših glava bez potrebnih dozvola. Prema hrvatskim propisima, njihovi korisnici moraju pri nadležnim službama prijaviti svaki let. Dronovi se ne smiju kretati u blizini zračnih luka, dalekovoda i sličnih strateški osjetljivih objekata. BBC kaže da će zeleno svjetlo za napuštanje vidokruga dobiti tek kada regulatori odobre usavršenu tehnologiju za izbjegavanje sudara. Problem je što se većina njih za sada ne može koristiti noću.

  • +11
  • +8

Dronovi

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Takva vrsta dostave ima smisla samo za udaljena i nepristupačna područja, kao i u gusto naseljenim urbanim jezgrama s neprobojnim prometnim čepovima, u kojima svladavanje minimalnih udaljenosti traži maksimalno vrijeme i utrošak energije.

Ali u slučaju dostave na području Canberre građani se tuže na buku, jaču od uobičajenog cestovnog prometa. Glavni problem nije slanje, nego prihvat pošiljke, jer dron ne može kontrolirati gdje će je točno ostaviti. Postavlja se pitanje sigurnosti ljudi, ali i pošiljki, izloženih vremenskim neprilikama i na milost vandalima, kojih se svugdje nađe.

Problem nije tehnologija, nego ljudi, kažu zagovornici dronske budućnosti, tvrdeći da njihovu eksploziju za sada priječe samo pitanja sigurnosti i rješivih logističkih detalja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!