Hiperinflacija u Venezueli, koja se smatra najgorom u povijesti, usporila je u kolovozu na 135.000 posto godišnje, prioćio je u petak parlament u Caracasu
Inflacija je između srpnja 2018. i srpnja 2019. bila gotovo dvostruko viša, dok je mjesečni rast cijena, koji je u srpnju iznosio 33 posto, skočio je u kolovozu na 65,2 posto.
Venezuelanska vlada je u travnju ove godine udvostručila prosječne plaće na 40.000 bolivara, što je u to vrijeme iznosilo osam američkih dolara. Danas, pak, dvije kutije jaja stoje 70.000 bolivara (3,5 dolara), dok je kilogram mesa potrebno izdvojiti 50.000 bolivara, odnosno 2,5 dolara.
vezane vijesti
Gospodarski analitičari ističu kako je inflacija posljedica neograničenog tiskanja novca, nakon što je u Venezueli propala proizvodnja nafte sa 3,2 milijuna barela na samo milijun barela nafte dnevno. Međunarodni monetarni fond za ovu godinu predviđa smanjenje bruto domaćeg proizvoda za navjerojatnih 35 posto, pišu agencije.
Venezuela je više od 90 posto prihoda iz izvoza godinama ostvarivala prodajom nafte, koje je vlada Huga Chaveza od 1999. do 2013. godine koristila za programe suzbijanja siromaštva i nejednakosti. Cijene su se održavale na niskoj razini kroz razne subvencije i državnu pomoć, ali je vlada zbog toga imala visoke troškove.
Nakon što su u jednom trenutku pale cijene nafte na svjetskom tržištu, istovremeno je pala i inozemna potražnja za venezuelanskom valutom bolivarom čija je vrijednost naglo počela tonuti dok su cijene uvoznih roba 'otišle u nebo'. Stoga je venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, koji je naslijedio Huga Chaveza u ožujku 2013., odlučio tiskati novac u enormnim količinama.
Tiskanje novca dodatno je pogoršalo situaciju jer su cijene počele rasti jednakom snagom kojom je padala vrijednost bolivara. Iako je vlada pokušala stabilizirati situaciju te je uvela novu valutu – suvereni bolivar. Taj potez, pak, nije donio željene rezultate.
Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, podsjetimo, krizu pripisuje brojnim gospodarskim sankcijama koje je uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa kako bi ga prisilila na odlazak s vlasti.
Oporba okupljena oko predsjednika Nacionalne skupštine Juana Guaidoa, kojeg kao privremenog samoproglašenog predsjednika Venezuele priznaje pedesetak zemalja u svijetu, ističe da su do ekonomske katastrofe doveli 'nemar i korupcija'. Središnja banka Venezuele još od veljače 2016. ne objavljuje svoje gospodarske pokazatelje pa je tu zadaću na sebe preuzeo parlament u kojem većinu ima oporba.
.
