'ODLJEV OSOBLJA SA SUDA'

Haška presuda šestorki iz Herceg-Bosne tek u lipnju 2012.

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 09.06.2011 16:14
  • Objavljeno 09.06.2011 u 16:14
Slobodan Praljak na Plesu prije puta u Haag

Slobodan Praljak na Plesu prije puta u Haag

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Hladika/PIXSELL

Haška presuda šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne bit će, prema sadašnjem rasporedu na Haškome sudu, izrečena tek u lipnju sljedeće godine, a optuženi bosanski Hrvati i sljedećih bi godinu dana mogli provesti u pritvoru čekajući presudu, prema dokumentima koje je ovog tjedna objavio Haški sud

Predsjednik Haškog suda Patrick Robinson u svom je ovotjednom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a najavio da se predviđa da bi 'presuda mogla biti izrečena u lipnju 2012.'. Također, dodao je kako je 'možda neizbježna' i daljnja revizija datuma izricanja presude zbog problema s odljevom kvalificiranog osoblja s Haškog suda i kompleksnosti samoga predmeta.

Informaciju o mogućem izricanju presude čak 15 mjeseci nakon iznošenja završnih riječi potvrđuje i odvjetnica generala Slobodana Praljka Nika Pinter koja je podnijela zahtjev za njegovim puštanjem na slobodu do izricanja presude, a koji je raspravno vijeće odbilo te je sad zahtjev pred Žalbenim vijećem.

'Čekati 15 mjeseci u pritvoru na presudu izgleda kao izdržavanje kazne, a ne više kao mjera osiguranja nesmetanog postupka', ocjenjuje za Hinu braniteljica Pinter upitana za komentar najave presude tek za godinu dana.

Zahtjev za puštanjem na slobodu do izricanja presude podnijela je i obrana bivšeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića, koji je raspravno vijeće također odbilo, a tu je odluku u srijedu potvrdilo i Žalbeno vijeće Haškog suda s obrazloženjem da duljina pritvora 'ne predstavlja uvjerljivi humanitarni razlog'.

Više od sedam godina u pritvoru

Šestorica bosanskih Hrvata u pritvoru su više od sedam godina odnosno od 5. travnja 2004. godine kada su se dobrovoljno predali.

Braniteljica Pinter podsjeća da je pritvor krajnja mjera koja nakon što je dovršen dokazni postupak više nema opravdanja te da je Haški sud u prošlosti pustio optuženika do izricanja presude - 2005. to je bio slučaj sa zapovjednikom bošnjačkih snaga generalom Seferom Halilovićem

Pritvor se u ovom slučaju ne može pomiriti ni s načelom presumpcije nevinosti, ističe ona.

No raspravno je vijeće svejedno većinom glasova odbilo zahtjev za puštanjem na slobodu do presude i u slučaju Prlića i u slučaju Praljka pozivajući se na sadašnju praksu Haškog suda koju je uvelo Žalbeno vijeće. Iako je napisalo kako vjeruje da bi se i Prlić i Praljak vratili u pritvor i da ne bi predstavljali opasnost za žrtve ili svjedoke vijeće je svejedno odbilo zahtjeve.

Predsjedatelj sudskoga vijeća Jean-Claude Antonetti u izdvojenu mišljenju u kojem se založio za Praljkovo i Prlićevo puštanje na slobodu priklonio se stajalištu obrane no bio je nadglasan.

Predsjednik Suda je u svom izvješću, objašnjavajući zašto je datum izricanja presude u odnosu na njegovo posljednje izvješće ponovno pomaknut za nova četiri mjeseca, naveo kako se radi o iznimno kompliciranom predmetu sa šest optuženika, 26 točaka optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti te 70 lokacija na kojima su počinjeni zločini. Uz to kao razlog tako dugog čekanja na izricanje presude naveo je da problem predstavlja i odljev kvalificiranog osoblja koje s približavanjem kraja rada Haaškoga suda traži nove poslove, te činjenicom da su dvojica sudaca raspravnoga vijeća stalno angažirana i u drugim predmetima. uz to ocijenio je da će presuda u ovom predmetu vjerojatno biti 'najdulja ikad na Sudu'.

'Pod ovim okolnostima i u svjetlu kompleksnosti predmeta, predviđa se da će presuda biti izrečena u lipnju 2012', napisao je Robinson.

Etničko čišćenje i 'velika Hrvatska'

Haško tužiteljstvo bivše čelnike samoproglašene HR Herceg-Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića i zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića te načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, optužuje za zločine počinjene u sklopu udruženoga zločinačkog pothvata, predvođenog bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja 'velike Hrvatske'.

Suđenje je počelo u travnju 2006. godine i pretvorilo se u jedno od najduljih suđenja pred Haškim sudom.

Tužitelji su u svojim završnim riječima održanim početkom ožujka zatražili da ih se proglasi krivima te su za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za Ćorića 35 a za Pušića 25 godina zatvora, dok su obrane zatražile njihovo oslobađanje.

Trojica optuženih - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić i zapovjednik Glavnog stožera HVO-a general Milivoj Petković koji su odlučili i osobno se obratiti sudskom vijeću na kraju završnih riječi izrazili su žaljenje zbog žrtava i uvjerenost da nisu krivi za zločine koji su počinjeni.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi