Rastuća potražnja i smanjenje troškova doveli su zdravstvene usluge na prijelomnu točku dok paralelno raste ovisnost o drogama, zaraza HIV-om i stopa samoubojstava. Grci svoju ekonomsku katastrofu plaćaju vlastitim zdravljem i životima, tvrdi nova studija, piše The Guardian
Tim predvođen doktorom Aleksandrom Kentikelenisom i doktorom Davidom Stucklerom sa Sveučilišta Cambridge zajedno s profesorom Martinom McKeem iz London School of Hygiene and Tropical Medicine upozorava na potencijalnu 'grčku tragediju'. Oni ukazuju na znakove dramatičnog pada zdravlja stanovništva i pogoršanje usluga u bolnicama zbog financijskog pritiska.
Mnogi Grci izgubili su pristup zdravstvenim uslugama jer su ostali bez posla i osiguranja, a to znači da će zbog porasta razine siromaštva veći broj Grka koji je prije koristio usluge privatnog sektora sada pohrliti u državne bolnice. Uz smanjenje potrošnje, ovo stavlja ogroman pritisak na kaotičan i korumpiran sustav koji je već bio u padu.
Proračun bolnica pao je za 40 posto između 2007. i 2009. Postoje izvješća o nestašici medicinskih pomagala i davanja mita medicinskom osoblju kako bi se prije došlo na red.
Spomenuti stručnjaci navode kako je između 2007. i 2009. 14 posto više Grka svoje zdravlje opisalo kao 'loše' ili 'jako loše'.
Stopa samoubojstva porasla je za 17 posto u istom razdoblju, a neslužbeni podaci iz 2010. citirani u parlamentu spominju rast od 25 posto u usporedbi sa 2009. Grčki ministar zdravstva objavio je kako je zabilježen porast stope samoubojstava za čak 40 posto u prvoj polovici 2011. u usporedbi s istim razdobljem 2010. godine.
'Nemogućnost da se vrati osobni dug može biti ključni čimbenik u povećanju samoubojstva', tvrde autori studije. Nasilje je također poraslo, a stope ubojstava i krađe gotovo su se udvostručile između 2007. i 2009. godine.
Njihova analiza temelji se na podacima iz EU - Statistika dohotka i životnih uvjeta.
Infekcija HIV-om znatno se povećala 2010, a broj intravenoznih narkomana se udvostručio. Mnoge infekcije također su povezane s prostitucijom i spolnim odnosima. Prema procjenama grčkog centra za praćenje droga, heroin koristi 20 posto više ljudi nego 2009. godine.
Zdravstveni radnici u Ateni kažu da je ekonomska kriza pridonijela valu intravenoznog uzimanja droga u gradu.
'Od siječnja 2011. bilježi se porast zaraze HIV-om za više od 1.000 posto među intravenoznim korisnicima droga', kaže Eleni Kokalou koji radi u odjelu za zarazne bolesti bolnice Evangelismos.
U nastojanju da pokriju dugove, obični ljudi plaćaju visoku cijenu: gubitak pristupa zdravstvenim uslugama, suočavanje s većim rizikom od HIV-a i spolno prenosivih bolesti te u najgorem slučaju, gubitak života, zaključak je studije.
