DRUŽENJE U POŽEGI

Culej o podršci predsjednici: Nikad nisam vrludao, na pravom sam putu. Grabar-Kitarović: Dijele nas na Kolindine i Škorine birače

28.12.2019 u 14:51

Bionic
Reading

Aktualna predsjednica Hrvatske i kandidatkinja za tu funkciju u drugom mandatu u sklopu posjetila je u subotu Požegu gdje se susrela s brojnim građanima. Kao domaćini dočekali su je predsjednik požeško-slavonskog HDZ-a Željko Glavić i požeški gradonačelnik Darko Puljašić. Podršku joj je u Požegi došao dati i saborski zastupnik HDZ-a Stevo Culej koji je u prvom krugu podržavao Miroslava Škoru. Nakon posjeta Požegi Kolinda Grabar Kitarović zaputila se u Pleternicu

Na predizbornom skupu u Pleternici Grabar-Kitarović je rekla da su liderstvo i domoljublje danas potpuno izmijenjeni pojmovi te da 'liderstvo ne znači sjediti po salonima i hodati po crvenim tepisima'.

Novo, moderno domoljublje se 2020. mjeri privlačenjem investicija, razvojem kroz projekte, okupljanjem stručnjaka, povećanjem plaća i mirovina, reformom obrazovanja, plaćanjem poreza, čuvanjem granica, međunarodnim ugledom i poštovanjem na vanjskopolitičkom planu, a ne izloacijom, poručila je.

Dodala je kako se moderno domoljublje isto tako mjeri brigom o obespravljenima, invalidima, ugroženima, zlostavljanima, blokiranima i drugim ranjivim skupinama.

Hrvatsko domoljublje danas se mjeri i hrabrošću isticanja toga, ja sam Hrvat, Hrvatica ili hrvatska građanska i ne stidim se toga, jer Hrvatska nije mala država, možda po geografiji i broju stanovnika, ali srcem smo jedna od najvećih država na svijetu i budimo ponosni na to, istaknula je Grabar-Kitarović.

Istaknula je da je za postizanje tih novih rezultata Hrvatskoj potrebno zajedništvo te je pozvala građane na okupljanje kao što ih je 1990. godine okupljao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u svehrvatskoj pomirbi.

Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Pleternici
  • Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Pleternici
  • Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Pleternici
  • Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Pleternici
  • Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Pleternici
  • Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Pleternici
    +13
Kolinda Grabar-Kitarović u Pleternici Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Okupimo se oko najvažnijih hrvatskih vrijednosti, za jaku i bolju Hrvatsku, hrvatsku obitelj, mladež, vjerske i moralne vrijednosti, Domovinski rat, branitelje, za hrvatsku budućnost, poručila je.

Dijele nas jer nas žele oslabiti

Ustvrdila je kako 'ovih dana svjedočimo brutalnoj izbornoj kampanji i napadima na najsvetije hrvatske vrijednosti' te da nas neki 'dijele na Kolindine i Škorine birače, na lijeve i desne, Slavonce i Dalmatince'.

Dijele nas jer nas žele podijeliti i oslabiti. Nemojmo se dijeliti, to su sve naši birači, okupljeni oko vrijednosti koje nas spajaju, od predsjednika Tuđmana, do danas, istaknula je.

Bez obzira na razlike, eventualnu razočaranost i ljutnju, vjerujem kako smo svi okupljeni za jaku i domoljubnu Hrvatsku, i nećemo dopustiti onima koji nas dijele da zavladaju Hrvatskom, i vrate nas u beznađe, neizvjesnost, nesigurnost i kaos, rekla je.

Pozvala je birače da 5. siječnja izađu na izbore, i daju glas 'za jaku Hrvatsku, okupljenu i bolju Hrvatsku koja zna, za novo moderno domoljublje 2020 godine'.

Penava: Milanović se odlučio za bivše agente Udbe

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ocijenio je kako postoje dva vrlo jasna izbora, od kojih je jedan Kolinda Grabar-Kitarović, od koje se mogu čuti poruke okupljanja, a s druge strane, sada već legendarna i katastroafalna poruka 'ili mi ili oni'.

'Sjetite se da se Zoran Milanović, u jednom osjetljivom trenutku za hrvatsku državu, kod ulaska u EU, između interesa hrvatske države i naroda i interesa udbaških agenata, preko 'lex Perković', odlučio za bivše agente Udbe, koji su danas pravomoćno osuđeni na višegodišnji ili doživotni zatvor', upozorio je Penava.

'Mi u Vukovaru svoju poziciju znamo, čvrsto je držimo i nećemo je pustiti i spremni smo te pozicije braniti po svaku cijenu. Ako je svima drugima svejedno, nama nije svejedno, hoćemo li ponovno morati ići protiv onih koji su uvodili ćirlićne ploče i hoće li ćirilične ploče ponovno osvanuti u Vukovaru', poručio je Penava.

Smatra kako su se nakon prvog kruga strasti smirile i da se treba suočiti se s jednostavnim odabirom.

'Nemojte Hrvatskoj dozvoliti pet godina mraka i podjela, i povratka u region. Naša je predsjednica zaslužila još pet godina mandata', rekao je Penava.

Culej: Srce i razum moraju naći sinergiju

Uz brojne stranačke dužnosnike skupu je nazočio i saborski zastupnik Stevo Culej, koji je u prvom izbornom krugu podržao kandidata Miroslava Škoru, a nakon toga odlučio dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović

Zamoljen da komentira promjenu Culejeva stava voditelj izbornog stožera HDZ-ove kandidatkinje Ivan Anušić je ocijenio kako je 'Culej barem bio iskren, i nije kalkulirao'.

'On je u pvom krugu jasno rekao da će dati podršku Miroslavu Škori, a nakon kristaliziranja kandidata za drugi krug, i uzimajući u obzir svjetonazorske razlike, odlučio je javno dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović', ocijenio je Anušić.

Kolinda Grabar Kitarović i Stevo Culej
  • Kolinda Grabar Kitarović i Stevo Culej
  • Kandidatkinja za predsjednicu RH Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Požegu
  • Kandidatkinja za predsjednicu RH Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Požegu
  • Kandidatkinja za predsjednicu RH Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Požegu
  • Kandidatkinja za predsjednicu RH Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Požegu
    +4
Grabar-Kitarović posjetila je Požegu Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Komentirajući Culejeve postupke Ivan Penava kazao je novinarima 'kako smo preskloni gledati što ne valja kod nekog drugoga i čekati njegove propuste' i da zbog toga gubimo iz vida ono što je bitno, a to je da se okupljamo oko temeljnih ideja, i da se oko njih ne dijelimo.

'Što se tiče gospodina Culeja, događa se da smo zbog trenutnih stavova čovjeka u stanju okvalficirati ili bespovratno otpisati, a to je tako suprotno kršćanskom nauku', ocijenio je Penava.

Culej je novinarima izjavio kako je u svome govoru predsjednica sve rekla, sve što je bitno. Smatra kako nikada nije vrludao, da je na pravom putu još od 90-tih godina, te da srce i razum moraju naći sinergiju.

'Srce je Škoro, a razum Kolinda', uzvratila mu je novinarka, a Culej je odgovorio:

'Svega ima pomalo.'

Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Franka Batelić, Dani Olmo, Zlatko Hasanbegović, Ivan Mrvoš…

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal