Odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama, koja ističe kako se granice budućih izbornih jedinica trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama, na tragu je Gongova prijedloga o podjeli Hrvatske na šest izbornih jedinica, ističu u priopćenju.

Prema tom prijedlogu, Hrvatska bi se umjesto na deset podijelila na šest izbornih jedinica, a zadržale bi se postojeće jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Granice izbornih jedinica bi odgovarale županijskim granicama, ali i povijesnim granicama hrvatskih pokrajina - Slavonija, Dalmacija, Istra i Rijeka, Zagorje i Međimurje, dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica.

Jedinice bi davale nejednak broj mandata, od 17 do 29, ovisno o ažuriranom popisu birača koji žive u tim jedinicama. I u samoj odluci Ustavnog suda navedeno je da se granice izbornih jedinica trebaju, što je više moguće, podudarati s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih granica.

Gong podržava upozorenje Ustavnog suda da se promjene u broju birača u općim izbornim jedinicama određenim Zakonom o izbornim jedinicama moraju stalno pratiti i, po potrebi, periodično usklađivati sa stvarnim brojem birača u njima. Pritom, vrlo bitnim smatraju upozorenje Ustavnog suda da registar birača mora pružati vjerodostojne podatke, što sada nije slučaj.

''Naime, popis stanovništva pokazao je da u Hrvatskoj s uobičajenim mjestom stanovanja ima 3.177.740 punoljetnih državljana, što je za 496.925 manje od broja birača - punoljetnih državljana s prebivalištem iz Registra birača'', ističe Gong.