Povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos poručila je da se Srbija mora uskladiti po vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima s EU-om, kako bi mogla računati na napredak u pregovorima o pristupanju. To se tiče i srpskog odnosa s Rusijom te shvaćanja rata u Ukrajini
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos, poslala je poruku Srbiji nakon izvanrednih parlamentarnih izbora na kojima je Studentska lista svrgnula SNS nakon 16 godina vlasti. Istaknula je da će Srbiji biti vrlo teško napredovati prema EU-u, ako se ne uskladi sa zajedničkom europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, što uključuje i odnos prema Rusiji i ratu u Ukrajini.
Odgovarajući na pitanje može li Srbija postati članica EU-a bez uvođenja sankcija Rusiji, Kos je istaknula da nijedna država koja se ne uskladi po ključnim vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima ne može očekivati napredak u procesu pristupanja EU-u.
"Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje s nama po pitanju strateškog interesa, što su, naravno, vanjska i sigurnosna politika, odnosno zajednička borba protiv Rusije, posebno u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, napreduje. To će biti veoma, veoma teško", rekla je Kos, prenosi Večernji.
Razgovori tek trebaju početi
Doduše, priznala je da EU još nije započela razgovore s novom vlasti u Srbiji, jer se ponajprije mora formirati nova Vlada, a zatim procijeniti mogućnost napretka u pregovorima.
No, ovih je dana povjerenica Kos razgovarala s prvim kandidatom Studentske liste, Ilijom Srdanovićem, istaknuvši da je EU spremna podržati novu vladu na europskom putu. No, to ne znači automatsko napredovanje u pregovorima.
"Srbija će morati isporučiti više. Vidjet ćemo koliko je njezina vlada ozbiljna nakon izbora, odnosno hoće li samo govoriti da želi postati članica ili će konkretno raditi na tome, posebno u pogledu strateškog usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom", izjavila je Kos početkom listopada, tijekom predstavljanja plana Europske komisije za pripremu budućeg proširenja pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta.
Tada je kao države koje najviše napreduju u pristupnim pregovorima označila Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu.