Ustavni sud u odluci objavljenoj 12. siječnja djelomično prihvaća žalbu Branimira Glavaša na presudu od osam i pol godina zatvora zbog ratnih zločina u Osijeku 1991. Ustavni sud uvažio je niz Glavaševih prigovora.

Vrhovni sud je zločine za koje se tereti Glavaša ocjenjivao kao zločine nemeđunarodnog sukoba, a ne međunarodnog. Naime, od 8. listopada 1991. Domovinski rat se smatra ratom između dvije države te se stoga ne može, stoji u odluci Ustavnog suda, Vrhovni sud na zločine za koje se Glavaš tereti primjenjivati Ženevsku konvenciju o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba.
Iskaz krunskog svjedoka Krunoslava Fehira koji je teretio Glavaša ali također bio jedan od izvršitelja ubojstva, također je predmet osporavanja Ustavnog suda. Naime, Glavaševu žalbu o statusu Fehira kao krunskog svjedoka nitko nikada nije razmotrio.

Obrazloženje odluke Ustavnog suda možete pročitati ovdje

Glavašev odvjetnik Dražen Matijević ne može detaljno komentirati odluku Ustavnog suda jer ju nije još dobio. Ogorčen je time, jer je kaže, Ustavni sud ranije bio najavio da će soje odluke najprije dostavljati strankama, tj. njihovim odvjetnicima, a tek onda sve objaviti na stranicama.

Kaže da je odluka o Glavašu i ostalima očito bila u ladici jer se 'obrazloženje' od 190 stranica ne piše u nekoliko dana koliko je prošlo od Matijevićeve konferencije za medije na kojoj je javnost upozorio da je prošlo četiri godine i četiri mjeseca od kada je slučaj stigao na Ustavni sud.

'To je gotovo neshvatljivo da su ljudi u zatvoru, a Ustavni sud ne donosi odluku. Kakva je to zaštita temeljnih ljudskih prva? Recimo da sam sada zadovoljan: prvo očekujem da će nedužan čovjek izaći van, drugi razlog zadovoljstvu je činjenica da unatoč ogromnom zakašnjenju hrvatski građani mogu očekivati da će imati zaštitu svojih prava i sloboda u RH, da neće morati na međunarodne sudove', kaže Glavašev odvjetnik. Kao treći razlog zadovoljstva navodi da 'optimistično očekuje treće da je ovo zalupilo vrata budućim političkim procesima. 'Ovo je bio politički proces. Takva odluka Ustavnog suda će biti jamac da se neće više nitko to usuditi', kaže odvjetnik za tportal.

Kaže da očekuje da će Vrhovni sud za mjesec ili mjesec i pol dana donijeti odluku o datumu sjednice na kojoj će odlučiti o Glavašu i ostalim optuženima.
Vjeruje da će ukinuti prvostupanjsku presudu. Ako se to dogodi, slučaj ide na početak tj. na ponovno suđenje pred drugim sudskim vijećem. Vrhovni sud može samo i preinačiti drugostupanjsku odluku prema kojoj je Glavaš osuđen na osam i pol godina zatvora.

Podsjetimo, uz Glavaša, koji kaznu izdržava u susjednoj BiH, ustavne su tužbe na nepravomoćnu i pravomoćnu presudu podnijeli njegovi suosuđenici Ivica Krnjak, Gordana Getoš Magdić, Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić. Ustavni sud sve je ustavne tužbe ispitao u objedinjenom ustavnosudskom postupku i o njima donio jednu odluku obrazloženu na gotovo 190 stranica.

Zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku Glavaš je pravomoćno osuđen na osam godina, a kaznu mu je potvrdilo i pravosuđe susjedne BiH gdje je odlučio odslužiti zatvor. Do sada je 'odradio' tri petine zatvorske kazne čime je stekao pravo na izvanzatvorske pogodnosti koje je, po pisanju medija, počeo koristiti prošlog vikenda.

Podsjetimo, prošle srijede Dražen Matijević, odvjetnik Branimira Glavaša zatražio je od Ustavnog suda da, bez ikakvog daljnjeg odlaganja, donese odluku o ustavnoj tužbi, koju je u ime svog branjenika, podnio prije četiri godine i četiri mjeseca.

U otvorenom pismu Ustavnom sudu, koje je pročitao medijima u svom osječkom odvjetničkom uredu, Matijević je ustvrdio da je takvim nepostupanjem prekšen Ustavni zakon o Ustavnom sudu, što propisuje da će 'Ustavni sud donijeti odluku o zahtjevu, prihvaćenom prijedlogu i ustavnoj tužbi u roku od najviše godinu dana'.

Budući da je i Zakonom o kaznenom postupku propisano da će u postupcima u kojima je okrivljeniku privremeno oduzeta sloboda sudovi i državna tijela postupati osobito žurno Matijević smatra kako Ustavni sud svojm nepostupanjem po ustavnoj tužbi, osim kršenja Ustavnog zakona, nije obavio dužnost koja je smisao njegova postojanja, a to je 'zaštita temeljnih ljudskih prava svakoga građanina zajamčenih Ustavom'.

Podsjetio je kako je ustavnom tužbom zatražio zaštitu temeljnih ljudskih prava svoga branjenika zajamčenih Ustavom i to prava na suđenje pred neovisnim sudom, prava na suđenje na temelju zakonitih dokaza, u kojem obrani optuženika moraju biti osigurane jednake mogućnosti dokazivanja kao i optužbi.