Prema podacima Ministarstva obrazovanja i dalje je zatvorena 141 obrazovna ustanova. Prosvjedi, koji sada traju već treći tjedan, prerasli su u širi pokret, pri čemu se dio sveučilišnih studenata uključio kako bi izrazio bijes zbog, kako navode, disfunkcionalnog sustava pogoršanog rezovima troškova koje je potaknula proračunska kriza u Francuskoj.

Nemiri predstavljaju izazov za vladu koja mora uskladiti zahtjeve za većim izdvajanjima za obrazovanje s potrebom za obuzdavanjem javnog duga, što sa sobom nosi rizik od ponovnog rasplamsavanja uličnih prosvjeda koji su povijesno prisiljavali francuske čelnike na uzmak od mjera štednje.

Sindikati studenata i nastavnika pozvali su na novi val nacionalnih štrajkova u školama sljedećeg utorka.

Policija je u petak ujutro uklonila blokadu na sveučilištu Assas, najboljem pravnom fakultetu u Francuskoj koji se nalazi u središtu Pariza, prikazala je televizija BFM TV. U blizini je blokadama bila poremećena i nastava na elitnoj inženjerskoj školi Mines Paris.

Pariški katolički institut, privatno sveučilište poznato po izrazito konzervativnim stavovima, objavio je na svojim internetskim stranicama da prelazi na online nastavu zbog blokade kampusa.

Studentski sindikati pozdravili su ono što smatraju svojom prvom pravom pobjedom, nakon što je vlada u četvrtak kasno navečer obećala poslati oko tri tisuće učitelja - koji su potpuno kvalificirani, ali još nisu počeli raditi - kako bi popunili manjak radne snage, što je bila jedna od glavnih pritužbi prosvjednika.

Taj ustupak pokazuje da se učenicima isplati nastaviti s prosvjedima, izjavio je za radio Franceinfo Marius Mesnil iz sindikata srednjoškolaca.

"Smatram ludim to što moramo blokirati stotine srednjih škola samo da bismo dobili plan za popunjavanje radnih mjesta", dodao je.

Ova mjera stupa na snagu odmah i stajat će "nekoliko desetaka milijuna eura", izjavio je ministar obrazovanja Edouard Geffray za televizijsku kuću TF1.

Tržišta prate reakciju vlade na prosvjede  

Ulagači pomno prate iduće korake vlade u visoko zaduženoj zemlji u kojoj se gnjev s ulica često smirivao većom državnom potrošnjom. Ovoga puta, golemi izdaci Francuske za mirovine i potreba za obuzdavanjem javne potrošnje ostavljaju vrlo malo prostora za manevar.

Stephane Boujnah, šef Euronexta koji upravlja Pariškom burzom, izjavio je da Pariz hitno mora donijeti teške odluke kako bi smanjio dug, za koji je rekao da je od posebnog interesa za mlađe generacije.

"Kakvu žrtvu tražimo od vlastite djece? Jer ostavit ćemo im kompliciranu situaciju, a ako želimo da mogu sami donositi odluke - ako želimo riješiti problem za srednjoškolce - pa, možda moramo trošiti malo manje na mirovine kako bismo imali malo više novca za djecu", rekao je za radio RMC.

Gotovo 10 % nastavnih sati u francuskim državnim srednjim školama ostaje nepokriveno, prema podacima ministarstva obrazovanja, što potiče sve veći broj imućnijih roditelja da napuste javni sektor u korist privatnog školovanja.

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je u četvrtak na ulice u Parizu i drugdje izašlo 71.500 ljudi. Iako je većina prosvjeda bila mirna, nasilje je u nekim mjestima poraslo.

Požar je izbio u jednoj školi u zapadnom gradu Poitiersu, priopćilo je ministarstvo, dodajući da je bilo i drugih slučajeva vandalizma i napada na prosvjetne djelatnike diljem zemlje.

Nemiri nisu ostali ograničeni samo na Francusku.

U Belgiji su dva velika radnička sindikata u petak organizirala nacionalni štrajk, što je utjecalo na javni prijevoz, škole i zračni promet, prosvjedujući protiv planiranih vladinih proračunskih rezova i općeg rasta troškova života.

Očekuje se da će se deseci tisuća prosvjednika okupiti u Bruxellesu na velikom prosvjedu kasnije u petak.