PROGNOZE ANALITIČARA

Evo što očekuje Siriju u 2019. koja bi mogla biti ključna za rasplet situacije

05.01.2019 u 21:53

Bionic
Reading

Prije točno osam godina i jednog mjeseca Arapska liga izbacila je Siriju iz tog tijela optužujući Damask za brutalnu represiju nad mirnim prosvjedima protiv predsjednika Bašara al-Asada. Vrlo brzo potom zemlju je zahvatio sukob u kojem ratuju 'svi protiv svih'. Prema procjenama analitičara Siriju iduće godine očekuje ništa manje turbulentno razdoblje koje će ovisiti o samom intenzitetu sukoba čija će dinamika voditi ili u krhki mir ili još brutalniji rat

Početkom 2018. nizozemski Institut za međunarodne odnose Clingendael objavio je projekciju Sirije za iduću godinu u kojoj kao glavnu prepreku primirju ističe još veću centralizaciju režima Bašara al-Asada nego prethodne dvije godine kad je osnaživanje pozicije sirijskog predsjednika bila u punom jeku.

Tijekom protekle dvije godine je, podsjetimo, situacija na terenu omogućila izravno uplitanje Rusije i Irana koji su zadominirali svim aspektima sukoba, osobito vojnim i diplomatskim. Predstojeće godine, smatraju analitičari, dodatnim vojnim uplitanjem ruskog ratnog zrakoplovstva moglo bi se povoljno po Asada riješiti pitanje pokrajine Idlib, a vrlo je moguć i diplomatski pritisak na Libanon, Jordan i još pokoje arapske zemlje da se aktivno uključe u rješenje sukoba i izgradnju kakvog-takvog mira.

Nizozemski Clingendael institut smatra kako bi uključivanje susjednog Libanona i Jordana kao posrednika za neko održivo rješenje omogućilo povezivanje službenog Damaska prema Zapadu. Za takvo što Asad bi ponajprije trebao ukinuti zabranu pristupa stranim humanitarnim organizacijama i dozvoliti ulazak 'neutralnim' Libanonu i Jordanu da putem svojih građevinskih tvrtki započne obnovu ratom porušene Siriji što bi bio i simbolički znak da stvari kreću nabolje. Asadovo puštanje, također, dovelo bi do obnove diplomatskih odnosa između Damaska i Zapada što bi, pak, moglo dovesti do prijeko potrebne financijske injekcije u porušenoj zemlji.

Diplomatska ofenziva

Procjene stručnjaka za Bliski istok, ipak, ukazuju da Zapad predstojeće godine neće krenuti u diplomatsku ofenzivu, ali kako je on spreman režimu u Damasku mnogo toga oprostiti, ako ne i u potpunosti zaboraviti. Ovakav rasplet zasigurno ne bi umanjio intenzitet sektaškog nasilja, a uz to nikako se ne smije zaboraviti na interese Moskve i Ankare koja je već počela s obnovom u Jarabalusu u sjevernoj Siriji, a sve kako bi se trajno zadržala na tom trusnom području. Dobro upoznati sa situacijom na terenu ukazuju kako su svi potezi koje vuče Ankara zapravo dimna zavjesa kojom Turska u Siriji pokušava iznaći rješenje za Kurde.

  • +5
Sirija Izvor: Reuters / Autor: ERIK DE CASTRO

Kao jedan od znakova da se u paklu Sirije bilježi i poneka pozitivna stvar jest podatak kako je tijekom ove godine, unatoč nesmiljenim sukobima, zabilježen pad cijena određenih proizvoda koje je sve do nedavno bilo nemoguće nabaviti. To ne znači da je uništeno sirijsko gospodarstvo na putu oporavka, ali svakako ukazuje da se kataklizmičkom sukobu nazire kraj.

Projekcije UN-a

Razlog za optimizam ogleda se i kroz projekcije Ujedinjenih naroda koji očekuju kako bi se tijekom iduće godine u domovinu moglo vratiti čak 250.000 izbjeglica.

U UNHCR-u smatraju kako bi povratak četvrt milijuna izbjeglica ponajviše ovisio o ritmu uklanjanja prepreka za njihov povratak, ponajviše o rješavanju problema popisa žrtava, popisa povratnika, raspuštanja prisilno unovačenih vojnika, abolicije zbog dezertiranja te povratka imovine.

  • +5
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

UN-ova agencija za izbjeglice svoj optimizam za iduću godinu prisnažuje i aktualnim podacima pa tako ističe kako se tijekom posljednje tri godine u Siriju vratilo 117.000 izbjeglica, od toga 35.000 ove godine. Riječ je o organiziranim i dragovoljnim povratcima čiji broj raste iz dana u dan.

Konkretni potezi

Ujedinjeni narodi povukli su i konkretne poteze pa je tako početkom prosinca osigurano 5,5 milijardi dolara namijenjenih zemljama u okruženju kako bi one osigurale podršku Siriji u hrani, vodi, obnovi, obrazovanju i psihosocijalnoj pomoći.

Ritam pomoći koje UN daje za Siriju ponajviše će ovisiti o podrške Zapada koja bi, zaključuju analitičari, mogla splasnuti ukoliko dođe do eskalacije nasilja u pokrajini Idlib. U tom slučaju Zapad kao ključni igrač dignuo bi ruke od Sirije na dugo razdoblje.