S ILI BEZ MINISTARSTVA DEMOGRAFIJE

Evo što može natjerati građane na stvaranje obitelji s više djece

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 10.01.2016 14:12
  • Objavljeno 10.01.2016 u 14:12
majke s djecom

majke s djecom

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Budući da Hrvatska demografski odumire i svake godine gubi 25 tisuća stanovnika, nužno je donošenje demografske politike i već najavljeno osnivanje Ministarstva useljeništva i demografske obnove, smatraju ugledni demografi, ističući kako je borba protiv depopulacije mukotrpan posao koji ovisi o nizu faktora i razvojnih mjera. Zbog prijeteće demografske katastrofe krajnji je čas za osnivanje Ministarstva useljeništva i demografske obnove, a kako će se ono zvati, najmanji je problem, ističu demografi dodajući da se buduće ministarstvo vrlo lako može organizirati i djelovati u sklopu postojećeg Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU

Anđelko Akrap, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, u razgovoru za tportal ističe kako je nužno dugoročno oblikovanje hrvatske demografske politike jer nam u protivnom prijeti katastrofa, s obzirom na to da je demografska politika sastavni dio gospodarske politike.


'Hrvatska nesumnjivo ima lošu demografsku politiku i krajnji je čas da nositelji političke vlasti aktivnije pristupe rješavanju demografske politike. U borbi protiv depopulacije mogli bismo se povesti pojedinim europskim primjerima poput onih iz Francuske i skandinavskih zemalja koje su državnim mjerama znatno poboljšali demografsku strukturu', kazao je Akrap dodajući kako je nepotrebno politizirati razvojnu budućnost Hrvatske jer se ona tiče naše budućnosti.

'Uopće nije bitno kako se koje ministarstvo zove, već je važno provoditi kvalitetnu demografsku politiku i koncept koji će zaustaviti iseljavanje iz Hrvatske razvojnim mjerama koje moraju biti temelji gospodarskog razvoja. No demografska obnova mukotrpan je posao jer je nerealno očekivati popravljanje demografske slike ako je gospodarstvo u kolapsu, a politika zapošljavanja uopće ne postoji. Nužno je poraditi na faktorima poput zapošljavanja i rješavanja stambenog statusa mladih ljudi koji bi trebali biti nositelji demografske obnove. Upravo su nedostatak posla i neriješeno stambeno pitanje najčešći razlozi zbog kojih mladi ne ulaze u brak i osnivanje obitelji. Nužno je i poraditi na pružanju pomoći zaposlenim obiteljima, prije svega ženama, jer mnoge rade subotom i nedjeljom kada vrtići ne rade, pa je i to jedan od razloga da, pored izrazito loše egzistencijalne situacije, sve više mladih ne želi, odnosno nije u mogućnosti imati djecu', smatra ugledni demograf.

Akrap također ističe problematiku stambenog pitanja koje je, po njegovu mišljenju, također ključni faktor za demografsku obnovu. Sve više mladih nakon školovanja ostaje s roditeljima i ne želi ili se ne može osamostaliti zbog nemogućnosti realiziranja vlastitog doma.

Pored toga, demograf navodi da država treba odrediti i razvijati gradove koji sami po sebi nisu pretjerano atraktivni za doseljavanje, ali i demografski obnoviti hrvatska sela.
Dodatni problem je i sve veći broj samačkih staračkih kućanstava u gradovima, koji nose povećan rizik od siromaštva.

'Tek kada riješimo dugoročne probleme koji ocrtavaju izrazito lošu demografsku sliku, a to su nezaposlenost, nerazvijenost velikog prostora, pad broja stanovnika, višegodišnje prirodno smanjenje i intenzivan proces demografskog starenja, ne možemo se nadati boljitku jer nam, prema sadašnjem stanju, prijeti potpuni gospodarski kolaps', zaključuje Akrap dodajući da je donošenje demografske politike uvjet opstanka.

Stjepan Šterc, priznati hrvatski demograf i profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kojeg se u medijima spominjalo kao budućeg ministra useljeništva i demografske obnove, što je ovog tjedna demantirao za tportal, već duže vrijeme upozorava na nužnost osnivanja ministarstva koje bi se bavilo popravljanjem demografske slike Hrvatske.

Šterc smatra da demografska problematika mora imati najveću institucijsku razinu u državi jer će se negativni trendovi iseljavanja iz Hrvatske intenzivirati, prema nekim pokazateljima, na razini od 30-40 tisuća ljudi godišnje.

Prema Štercovim analizama, ako dođemo do brojke od 50 tisuća godišnje ukupne depopulacije, jednostavnom projekcijom dolazi se do podatka da se unutar dvaju popisa stanovništva može izgubiti čak 500-600 tisuća ljudi, a riječ je uglavnom o mladim ljudima.
 
Šterc se zbog nepovoljne demografske situacije, inače, i ranije zalagao za osnivanje Ministarstva demografskog razvoja i useljeništva, a dio njegova znanstvenog rada prihvaćen je i na političkoj razini te je učestalo upozoravao da je, uz odlazak mladih iz Hrvatske, pad nataliteta hrvatski problem broj jedan, naglašavajući da država napokon mora shvatiti da je zbog rađanja sve manje djece ugrožena budućnost cijelog naroda.

411042 ,410859 ,404507 ,373111

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!