Ukoliko budu u prilici opet sudjelovati u vlasti, mostovci će inzistirati na donošenju strategije nacionalnog razvoja, krovnog dokumenta koji definira dugoročne ciljane vrijednosti, na čije se provođenje obvezuje aktualna vlada bez obzira na stranačku pripadnost.

Uz donošenje strategije, ključne mjere za ubrzavanje gospodarskog rasta ciljaju na borbu protiv nezaposlenosti, porezno rasterećenje, jačanje konkurentnosti, porast izvoza, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj te rast investicija.

Nagraditi proizvođače, kazniti financijaše i trgovce

Pritom se u programu ističe da će mjere biti usmjerene na 'prilagodbu poslovnih uvjeta kako bi se potaknule djelatnosti koje proizvode novu vrijednost'. Za Mostove stručnjake novu vrijednost stvaraju isključivo proizvođači proizvoda i nekih usluga. Tako bi tvrtkama koje se bave poželjnom proizvodnjom smanjili poreze, a, primjerice, sektorima financija i trgovine povećali ih. Također, posebno bi stimulirali izvozno orijentirane djelatnosti kroz manje poreze i povoljno selektivno kreditiranje.

Mostovci ističu da je njihov program rezultat rada 150 vrhunskih stručnjaka, a ozbiljan pristup odlučili su potvrditi preciznim izračunom projekcija gospodarskog rasta. Za razliku od grubih procjena koje krase programe njihovih konkurenata, Mostovi stručnjaci izračunali su budući rast BDP-a u drugu decimalu.

Tako bi njihova ekonomska politika u 2017. trebala donijeti rast BDP-a od 2,39 posto, a u zadnjoj godini mandata BDP bi trebao uzletjeti ni više ni manje nego 3,88 posto. Pritom bi glavni pokretač rasta trebao biti izvoz, koji u prvoj godini jača 4,34 posto, a u zadnjoj ubrzava na 8,23 posto.

Kao i njegovi glavni politički suparnici, HDZ i SDP, i Most je fokus gospodarskog programa stavio na porezno rasterećenje i unapređenje poduzetničkog okruženja.

Najviše poreznih darova malim poduzetnicima

Mostov paket poreznih promjena primarno je usmjeren na poticanje poduzetništva, osobito malog i srednjeg. Tako najavljuju uvođenje plaćanja PDV-a po naplaćenim fakturama te smanjenje predujma poreza na dobit za male i srednje poduzetnike.

Planiraju i uvođenje porezno priznatih troškova nužnih za poslovanje, poput kupovine vozila, opreme i troškova reprezentacije. Također, povećali bi neoporezivi iznos godišnje nagrade radniku s 2.500 na 7.500 kuna.

Jedini se zalažu za ukidanje poreza na dividendu uz obrazloženje da je nepravedan jer poduzetnici već plaćaju porez na dobit ukoliko posluju pozitivno. Kao dodatni argument za ukidanje ističu podatak da ovaj porez donosi proračunu svega 316 milijuna kuna.

Svim poduzetnicima bi smanjili i stopu poreza na dobit s 20 na 17 posto, a za tvrtke koje imaju manje od 250 zaposlenih ukinuli bi porez na ime tvrtke.

Za razliku od HDZ-a, ne bi dirali opću stopu PDV-a, ali bi razmotrili uvođenje niže stope PDV-a u turizmu.

Za porez na dohodak predviđaju povećanje neoporezivog dijela dohotka za stotinu kuna na godinu (na 3.000 kuna u zadnjoj godini mandata) te uvođenje novih poreznih stopa i razreda s ciljem ravnomjernijeg oporezivanja. U konačnici, prosječno porezno opterećenje plaća trebalo bi pasti s 25 na 20 posto.

Ono što je zajedničko Mostu i njihovim glavnim političkim suparnicima (HDZ, SDP) je da obećavaju značajna porezna rasterećenja, ali ne objašnjavaju kako će kontrolirati deficit i nadomjestiti rupu u proračunu

Jednostavnije, lakše i brže poslovanje

Uz porezna rasterećenja, Most predviđa još niz mjera za poticanje malog i srednjeg poduzetništva usmjerenih na poboljšanje pristupa financiranju, promociju poduzetništva, poboljšanje poduzetničkih vještina i bolje poslovno okruženje.

Tako najavljuju da će za sve izmjene zakonskih i podzakonskih akata uvesti obvezu procjene njihova učinka na poslovanje poduzetnika.

Također, obećavaju uvođenje pravila da prvi inspekcijski nadzor bude savjetodavan osim u slučaju počinjenja kaznenih djela u gospodarskom poslovanju.

Planiraju provesti i regulatornu giljotinu odnosno reviziju svih propisa vezanih uz poslovanje poduzetnika s ciljem smanjenja njihovog broja te smanjenja administrativnih i financijskih obveza koje proizlaze iz njihove primjene.

Uveli bi i sustav mjesečnog otvorenog savjetovanja za poduzetnike te pojednostavili osnivanje poduzeća.

Predviđaju i olakšice za mlade poduzetnike i poduzetnike umirovljenike. Umirovljenicima koji su direktori malih i srednjih tvrtki ukinuli bi obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a učenicima i studentima omogućili bi pokretanje poduzetničkih pothvata bez gubitka prava na redovno školovanje.

Povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup

Program sadrži i niz mjera za poticanje zapošljavanja te zakonske izmjene u smjeru pojednostavljenja radne regulative i fleksibilizacije tržišta rada. Između ostaloga, Most obećava pojednostavljenje postupka prijave i odjave radnika, online sezonske i dnevne prijave, preraspodjelu radnih sati i mogućnost rada u više tvrtki.

U mirovinskom sustavu Most planira povećavati izdvajanje u drugi stup i smanjiti naknade za upravljanje obveznih mirovinskih fondova. Podražavaju prijedlog mirovinskih društava da se stopa izdvajanja za drugi stup poveća za jedan posto svake godine, kojoj bi prethodila godina s gospodarskim rastom većim od dva posto nakon 2020.

Kroz Mostov program provlače se i brojne ideje koje su opće mjesto gotovo svih predizbornih programa, poput onih o uvođenju profesionalnog menadžmenta u javne tvrtke, ukidanja parafiskalnih nameta, depolitizaciji javne uprave, povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj i sl.

O javnom dugu ni slovca

Najveći nedostatak programa je gotovo potpuno ignoriranje ključnog problema hrvatskog gospodarstva - proračunskog deficita i nabujalog javnog duga - zbog čega se Hrvatska nalazi pod nadzorom Europske komisije.

Umjesto konkretnih mjera i projekcija smanjenja javnog duga, u sklopu ekonomskih smjernica tek usput se spominje 'fiskalna konsolidacija i povećanje proizvodnosti u javnom sektoru'.

U programu ne manjka ni populističkih ideja, poput onih o reprogramiranju kreditnih obveza građana, iako je ove godine u tu svrhu već uveden institut osobnog bankrota.

Obećava se i revizija zakonskog modela za predstečajne nagodbe, premda je zakonska regulativa u tom segmentu već prilagođena donošenjem novog stečajnog zakona.