Hrvatska je pristala na zahtjev Europske unije da hrvatski radnici najmanje dvije, a najviše sedam godina nakon ulaska u EU ne budu izjednačeni u svim pravima s radnicima iz drugih zemalja članica
Procijenivši da se oko tog zahtjeva ne isplati »cjenkati« jer je vjerojatnost da bi Unija popustila ravna nuli, Hrvatska je Bruxellesu na njega odgovorila potvrdno. Time je omogućeno da, nakon pristupanja Hrvatske, svaka zemlja članica za sebe procijeni bi li slobodan priljev radne snage iz Hrvatske za njezino tržište rada predstavljao opasnost.
One članice koje budu smatrale da bi slobodno zapošljavanje hrvatskih građana moglo izazvati poremećaje na njihovom tržištu, moći će uvesti ograničenje koje znači da će Hrvati i dalje biti tretirani kao strani radnici kojima, primjerice, treba radna i boravišna dozvola, piše Novi list
Drugim riječima, bit će u istoj situaciji kao danas kada Hrvatska još nije članica. Ipak, prema svemu što se dosad moglo čuti iz krugova pregovarača i Vlade, Hrvatska se nada da mnoge zemlje članice uopće neće aktivirati tu sigurnosnu klauzulu.
Zemlje članice ograničenje smiju uvesti najprije na dvije godine. Žele li restrikcije produljiti za još tri godine, moraju o tome izvijestiti Europsku komisiju.
Nakon pet godina ograničavanja pristupa tržištu rada, prijelazno razdoblje mogu produljiti za još dvije godine, ali samo ako to mogu opravdati lošim stanjem na svom tržištu rada.
Hrvatska ujedno, kao članica, smije uvesti iste restrikcije za europske radnike iz zemalja koje su iskoristile pravo da otežaju pristup hrvatskih radnika na svoje tržište.
Prema neslužbenim informacijama, pregovarači su – unatoč činjenici da je bilo malo vjerojatno da bi Unija mogla pristati na drugačiji tretman hrvatskih građana – u neformalnim kontaktima pokušali ispitati mogućnost da prijelazno razdoblje za hrvatske radnike traje kraće nego ono koje je primjenjivano u slučajevima drugih zemalja.
Sugovornici tvrde da je, međutim, odgovor europske strane uvijek bio negativan. Razlozi za to su dvojaki.
S jedne strane, Bruxelles želi biti politički korektan prema 12 zemalja koje su se Uniji priključile u posljednjem valu proširenja.
Njihovi radnici imali su ista ograničenja kao ona koja će biti primijenjena na Hrvate. Ujedno, kako objašnjavaju upućeni, EU ne želi u slučaju Hrvatske postaviti presedan na koji bi se onda mogle pozivati zemlje koje će narednih godina pristupati Uniji, već želi da ista pravila vrijede i za radnike iz tih zemalja koje imaju i veći potencijal iseljavanja.
