Zbog preopširnog dnevnog reda i važnosti tema, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa ovaj put je odlučio da se samit umjesto u jednom danu protegne na dva dana.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u Bruxelles dolazi već u srijedu gdje će se popodne sastati s povjerenikom Europske komisije za trgovinu Marošom Šefčovičem, a u četvrtak ujutro sudjelovat će na sastanku čelnika Europske pučke stranke, koji se tradicionalno održava uoči svakog Europskog vijeća.

Samit počinje raspravom o konkurentnosti, zatim se nastavlja raspravom o energetskoj krizi zbog visokih cijena energije te o globalnim makroekonomskim neravnotežama. Popodne je rasprava o višegodišnjem proračunu za razdoblje 2028.-2034., a za vrijeme radne večere predviđena je strateška rasprava o proširenju.

U petak je prva tema na dnevnom redu Ukrajina, na kojoj će predsjednik Volodimir Zelenski izvijestiti čelnike o najnovijem razvoju događaja. Nakon toga slijedi rasprava o obrani i sigurnosti te o Bliskom istoku. Sastanak bi trebao završiti radnim ručkom na kojem će se razgovarati o migracijama.

Višegodišnji financijski okvir

U pogledu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa želi usmjeriti raspravu o tzv. vlastitim izvorima proračunskih prihoda, odnosno porezima na europskoj razini koji bi se izravno slijevali u proračun. Na taj bi se način mogli smanjiti izravni nacionalni doprinosi iz država članica.

Costa u tome vidi u tome jedan od načina kako pomiriti stajališta dvaju tabora, zemalja neto-uplatiteljica, koje žele što manji proračun kako bi smanjile svoje doprinose i zemalja prijatelja kohezije koje se protive rezovima u kohezijskoj i poljoprivrednoj politici.

Europska komisija je u sklopu prijedloga novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. predstavila opsežnu reformu sustava financiranja te predložila pet novih vlastitih prihoda proračuna Europske unije.

Komisija je predložila da se 30 posto prihoda od sustava trgovanja emisijama (ETS) usmjeri u europski proračun, zatim tri četvrtine prihoda od ekoloških carina na uvoz robe s visokim ugljičnim otiskom, da se uvedu doprinosi na temelju neskupljenog elektroničkog otpada (dva eura po kilogramu), da se dio trošarina na duhan preusmjeri u europski proračun, da se uvede korporativni porez za velike tvrtke koje posluju na jedinstvenom tržištu i ostvaruju prihode veće od 100 milijuna eura te da se povećaju postojeći doprinosi na nerecikliranu plastiku.

Kompromisni prijedlog irskog predsjedništva predviđa manje promjene u odnosu na prijedlog Komisije. Najveća je povećanje udjela iz ekoloških carina sa 75 na 90 posto. Irci nisu prihvatili prijedlog Europskog parlamenta da se uvedu tri nova poreza: na digitalne usluge, kriptovalute i online kockanje.

Oporezivanje digitalnih divova

Ali ni oko vlastitih izvora prihoda nema suglasnosti. Štedljive zemlje protive se oporezivanju velikih poduzeća, koja ostvaruju prihode veće od 100 milijuna eura. S druge strane, neke države članice žele jače oporezivati digitalne divove.

Irski "pregovarački okvir" predviđa namet od 100.000 eura za tvrtke s prometom između 100 i 250 milijuna eura, iznos koji se postupno povećava na 750.000 eura za one koji prelaze 750 milijuna eura.

Predsjednik Europskog vijeća je i u pozivnom pismu ponovio da želi dogovor o proračunu do kraja ove godine, međutim, u zadnjem nacrtu zaključaka više nema toga roka i umjesto toga se govori o “pravodobnom dogovoru”.

Očekuje se da će u okviru rasprave o energetskoj krizi, čelnici država članica pozvati Komisiju da predstavi smjernice za kratkoročne mjere ublažavanja posljedica visokih cijena energije za poduzeća i kućanstva. 

U okviru rasprave o obrani i sigurnosti središnja tema bit će jačanje ruskih hibridnih aktivnosti i o tome kako Europa može ojačati otpornost na njih.

Čelnici će u okviru rasprave o globalnim makroekonomskim neravnotežama razgovarati o uravnoteženje trgovinskih odnosa s Kinom. Prošli je tjedan EU postigao dogovor s Pekingom o ograničavanje uvoza hibridnih vozila iz Kine u EU na 350.000 godišnje.