'U Zagrebu očekuju da će Slovenija istjecanjem vremena biti stisnuta u kut i postati popustljivija jer se ne želi naći u nemiloj situaciji države koja odbija ratifikaciju s ciljem da iznudi bolje rješenje bilateralnog pitanja. Ali, pritisak i smanjivanje manevarskog prostora neće moći izbjeći niti Hrvatska i na kraju će morati doći do klasičnog europskog kompromisnog rješenja', navodi se u komentaru Petra Žerjaviča, dopisnika vodećeg slovenskog dnevnika iz Bruxellesa.

Odluka da se pitanje Ljubljanske banke i njenih starih deviznih štediša u Hrvatskoj riješi leži u rukama politike, ona je ta koja mora odobriti prijedlog s kojim moraju izaći eksperti za Ljubljansku banku, Zdravko Rogić i France Arhar, navodi Delo.

No, ako u iduća dva-tri mjeseca u tom pogledu ne bude pomaka, onda niti Bruxelles niti članice EU-a 'ne mogu prisiliti u neko rješenje dvije države koje iz perspektive Bruxellesa zapravo nastavljaju svoje dječje igrice', piše list.

'Samo u slučaju da stanje bude tako loše da bi mogao biti ugrožen hrvatski ulazak u Europsku uniju predviđen sa 1. srpnja, tada bi se - i to na službeno izraženu želju obiju strana - uplela Europska komisija, na primjer s nekim oblikom posredništva ili kao jamac da će se postignuti sporazum i poštovati. No, takav ishod svakako ne bi bio dokaz zrelosti Slovenije i Hrvatske', komentira Delo.

List podsjeća da slovenski predsjednik Borut Pahor nedavno prilikom posjeta Bruxellesu nije želio davati javne izjave o pitanju Ljubljanske banke, ali da pritisaka iz Bruxellesa na slovensku stranu nema.

'Hrvatski tisak koristi svaku priliku za dokazivanje da je Slovenija pod pritiskom dužnosnika u Bruxellesu, no slovenska diplomacija tvrdi da se taj pritisak ne osjeća', navodi list.

S druge strane, dodaje Delo, Bruxelles u svim službenim ocjenama ističe da neriješena bilateralna pitanja ne bi smjela opterećivati politiku proširenja Unije, no čini se da je još daleko do rješenja otvorenog pitanja jer Zagreb za sada ne pristaje povući tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, što kao uvjet za rješenje postavlja Slovenija.

Svojevrsni 'rat živaca' oko Ljubljanske banke i slovenske ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora vezan je na približavanje predviđenog datuma ulaska Hrvatske u EU jer je preostalo malo vremena za kompromisno rješenje, ali i na zadnje, proljetno izvješće o spremnosti Hrvatske za ulazak u EU koje se očekuje u drugoj polovici ožujka, navodi Delo.

U prijašnjem je izvješću Europska komisija, piše list, Hrvatsku upozorila na 'gomilu slabih točaka' oko spremnosti za članstvo, no svi u Bruxellesu žele izbjeći eventualnu odgodu datuma hrvatskog ulaska u EU, čak i ako neki nedostaci ne bi bili u cijelosti otklonjeni na vrijeme, navodi Delo.

'Odgoda ulaska dovela bi naime do tehničkih, financijskih i proceduralnih komplikacija. Izvješće Europske komisije o spremnosti Hrvatske za članstvo koje će biti objavljeno u drugoj polovici ožujka zato neće opteretiti ni činjenica da Hrvatska ima visoki javni dug, proračunski deficit i teške gospodarske probleme zbog kojih joj je agencija S&P u prosincu srozala ocjenu o bonitetu na razinu 'smeća' i da će s ulaskom Hrvatske u članstvo EU dobiti još jedno 'problematično dijete'', navodi ljubljansko Delo.