Estonski premijer Kristen Michal izjavio je na Euronewsu da si ruski predsjednik Vladimir Putin ne može priuštiti završetak rata u Ukrajini te je pozvao Europsku uniju da odblokira 90 milijardi eura pomoći i dodatno ulaže u obranu
Govoreći u jutarnjoj emisiji Euronewsa, Michal je usporedio Putinovo održavanje na vlasti s ‘vožnjom bicikla’.
Iako je rekao da ne tvrdi kako razumije Putina, smatra da logika diktature objašnjava nastavak ruske agresije, čak i dok traju pregovori.
‘Putin trenutačno ima više ljudi pod oružjem nego na početku rata’, rekao je Michal. ‘Ako bi prestao ubijati u Ukrajini, što bi s njima učinio?’
‘U Rusiji se slavi junak. Ako stane, pada’, dodao je.
vezane vijesti
Michal je upozorio da bi preuranjeni mir bez čvrstih sigurnosnih jamstava mogao stvoriti nestabilnost ne samo unutar Rusije, nego i diljem Europe.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je plan Europske unije o mobilizaciji 90 milijardi eura potpore Ukrajini politički blokiran. Michal je uvjeren da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa pronaći alternativne načine za osiguravanje sredstava.
Kako Europa donosi odluke
‘Imaju različite planove kako osigurati novac’, rekao je. Na dodatno pitanje o kakvim je planovima riječ, nije želio iznositi pojedinosti. ‘Oni će reći’, poručio je, istaknuvši da su ulozi veliki.
‘Ako Europa ne može donositi ovako velike odluke koje utječu na našu sigurnost, tada će se vjerojatno otvoriti brojne rasprave o tome kako Europa uopće donosi odluke’, rekao je.
Govoreći o zamrznutoj ruskoj imovini, koja se često spominje kao potencijalni izvor pomoći Ukrajini, Michal je istaknuo da ta mogućnost i dalje postoji.
‘Ta sredstva su i dalje zamrznuta, što je dobra stvar’, rekao je, podsjetivši da su se sankcije ranije morale obnavljati svakih šest mjeseci, dok su sada čvršće učvršćene.
Dodao je da obveza od 90 milijardi eura mora biti ispunjena bez obzira na protivljenje Mađarske i Slovačke.
‘Odlučili smo. Svi su bili u toj prostoriji’, rekao je. ‘Oni su odlučili ne sudjelovati, ali mi smo ipak donijeli odluku.’
Mađarski izbori kao prekretnica
Komentirao je i stajalište mađarskog premijera Viktora Orbána prema Rusiji, istaknuvši da ono ostaje nejasno ostalim čelnicima država članica.
‘On točno zna da nitko ne razumije njegovu poziciju, da bismo europsku sigurnost trebali tražiti od diktatora iz Rusije’, rekao je Michal.
Ocijenio je da bi predstojeći izbori u Mađarskoj mogli biti ‘prekretnica’, dok se istodobno otvaraju rasprave o mogućem jačanju središnjeg odlučivanja u Europskoj uniji, osobito u području sigurnosti.
Spomenuo je i mogućnost jačane suradnje s državama koje nisu članice EU-a, poput Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Islanda.
Europa je i dalje jedan od najslobodnijih dijelova svijeta
Govoreći o napetim odnosima preko Atlantika, Michal je rekao da napetosti postoje, ali je podržao pozive američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu obranu.
‘Europa treba više ulagati u sigurnost. To je poruka koju razumijemo’, rekao je. Estonija ove godine izdvaja 5,4 posto bruto domaćeg proizvoda za obranu, što je među najvišim razinama unutar NATO-a.
‘To nije lako’, rekao je Michal. ‘Ali znam da će moji unuci živjeti u miru jer naš susjed zna da sebe shvaćamo ozbiljno.’
Odbacio je retoriku koja Europu prikazuje kao slabu ili u padu, ustvrdivši da će kontinent, ako ispuni obrambene obveze, za pet, sedam ili deset godina biti ‘u boljem položaju’.
Estonski premijer snažno je odbacio i tvrdnje da je Europa ‘propadajuće zlato’, naglasivši da, unatoč izazovima, ostaje jedan od ‘najslobodnijih dijelova svijeta’.
