Prema mišljenju Gordana Akrapa, prorektora Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman' - u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a - nije izvjesno da će ovo prerasti u široki regionalni rat.

'Dvije su mogućnosti, objašnjava Akrap. - Osobno sumnjam da će se neke druge države uključiti na strani Irana. Prva varijanta je najjednostavnija - moguće je da će Iran odgovoriti ograničenim udarom na određene ciljeve kako bi svom stanovništvu pokazao ‘da su pobijedili’, nastaviti s pregovorima i u tišini prihvatiti uvjete SAD-a i IAEA-e, odustajući od vojnog nuklearnog programa', kazao je.

>>Tijek događanja pratite OVDJE<<

No postoji i druga, znatno ozbiljnija opcija. 'S obzirom na količinu američkih snaga koje dolaze na Bliski istok, ako Iran ne prihvati uvjete i nastavi s junačenjem, dogodit će im se isto ono što i Srbima 1999. godine', naglasio je.

Na pitanje može li Zapad postati meta iranskog odgovora, Akrap odgovara potvrdno. 'Sasvim sigurno zapadne države mogu biti meta iranskih napada. Iranski ministar vanjskih poslova danas je naglasio da razmatraju brojne opcije koje im stoje na raspolaganju', rekao je. Posebno je istaknuo iransku kontrolu nad nizom posredničkih aktera. 'Ne zaboravimo, Teheran ne upravlja samo hutistima u Jemenu, već i Hezbolahom u Libanonu i Hamasom u Gazi', dodao je.

'SAD je Iranu dao šansu da se časno izvuče'

Akrap smatra da su Sjedinjene Države svojom vojnom akcijom poslale jasnu poruku, ali i otvorile vrata diplomatskom izlazu. 'Amerikanci su im dali šansu da se časno izvuku iz toga. Zbog toga nije došlo do zračenja. To je i poruka SAD-a: Možemo se o svemu dogovoriti, ali morate se odreći vojnog nuklearnog programa', pojasnio je. 'Zato nije došlo do zračenja. To je i simbolička poruka: možemo se o svemu dogovoriti, ali morate se odreći vojnog nuklearnog programa', ustvrdio je.

Jedan od najčešće spominjanih iranskih odgovora je zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne točke za globalne energetske tokove. Akrap smatra da ta opcija postoji, ali bi njene posljedice bile ograničene. 'Saudijska Arabija ima naftovod istok–zapad koji naftu prebacuje u Crveno more. UAE također imaju naftovod koji iz Perzijskog zaljeva vodi prema Omanskom zaljevu. Štete bi bile puno manje nego što se pretpostavlja', nastavio je.

Pozdravio je i potez američkog državnog tajnika Marca Rubija, koji je, prema njegovim riječima, 'napravio mudar potez kada je pozvao Kinu da odvrati Iran od zatvaranja tjesnaca'.

Što očekivati idućih dana?

Situaciju na Bliskom istoku nakon napada SAD-a na Iran komentira vojni analitičar Dnevnika Nove TV Ivica Mandić. Prije tri dana najavio je da će Amerika napasti Iran što se obistinilo, pa se postavlja pitanje što se može očekivati idućih dana da će se dogoditi.

'SAD-a će prvo procijeniti kolika je šteta nanesena onome što je gađano. 14 bombi od 13 tona je bačeno na dva cilja, Natanz i Fordow. Očekivanje da je tamo velika šteta nije bez veze. To je 190 tona eksploziva na dvije mete', kaže analitičar Mandić i dodaje da će SAD držati vojsku u pripravnosti.

Podsjetio je da je američki predsjednik Donald Trump svojim izjavama da će razmišljati dva tjedna o udaru na Iran zapravo sudjelovao u obmanjivanju, jednako kao i raspoređivanju flote kako bi pogriješili u datumu, a istaknuo je i jučerašnji let B-2 bombardera prema Guamu koji su također poslužili kod odvlačenje pozornosti od stvarne eskadrile bombardera koja je krenula s istočne obale SAD-a prema Iranu.

'Raspored flotnih snaga u Sredozemlju zbog zaštite Izraela. Raspored flotnih snaga u odnosu na najgoru opciju koju bi Iran mogao počiniti za sebe, a to je zatvoriti Hormuz. To je ono što se sada radi da bi se spriječilo, odnosno poslalo poruku Iranu da takvo što ne radi', kaže analitičar Mandić.

Što se tiče potpore iranskih saveznika Iranu - Hezbolaha, Kine i Rusije - ona se izuzev na verbalnoj razini nije dalje ostvarila i na nekoj materijalnoj potpori. 'Očekujem da Izrael i SAD u svojim napadima budu kirurški precizni, da ne oštete Kinu. I to u smislu uvoza nafte, jer 40 posto nafte Kina uvozi iz Irana i čisto sumnjam da će se neki udari ostvariti na takva nekakva postrojenja', kaže Mandić.

Spomenuo je i izjavu Dmitrija Medvedeva o tome da mnogi žele sada isporučiti nuklearno oružje Iranu, a za koju kaže da je stupidna. Bilo koja zemlja koja bi tako što napravila i prekršila međunarodni ugovor o neširenju nuklearnog oružja došla bi pod udar sankcija čitavog svijeta.

'Iran će pod ovim vodstvom pšrobati naći neki asimetrični način da uzvrati SAD-u. I u tom smislu Hezbolah je desetkovan, ali kibernetički napadi na energetski i financijski sektor zapadnih zemlja i SAD-a jako je moguć. Iran će pokušati napraviti recipročnu štetu SAD-u', zaključuje vojni analitičar Ivica Mandić.

Hrvatski nuklearni fizičar o napadu na iranska nuklearna postrojenja

Dok iranski dužnosnici tvrde kako je šteta samo površinska, šef svjetske agencije za nuklearnu energiju za sutra saziva hitan sastanak. Trenutačno ne očekuju nikakve zdravstvene posljedice za ljude ili okoliš, ali nastavljaju pratiti situaciju.

Snimka koju je objavila iranska novinska agencija pokazuje dim koji se dizao u blizini Forda, jednog od pogođenih nuklearnih postrojenja. Iranci uvjeravaju - ljudi koji žive u blizini mogu nastaviti svoj život bez ikakve brige. 'Naši nuklearni objekti imaju vrlo visoke razine sigurnosti. Predvidjeli smo da bi se takvi zločini mogli dogoditi. Poduzete su mjere, provedeno je planiranje, i hvala Alahu, nakon napada nije bilo radioaktivne kontaminacije ili nuklearnog zračenja izvan napadnutih lokacija', izjavio je Mohammad Reza Kardan, voditelj iranskog Centra za nuklearnu sigurnost.

Šef UN-ove agencije za nuklearnu energiju za ponedjeljak je sazvao hitan sastanak. Dok netko od međunarodne zajednice ne dođe i na terenu provjeri situaciju ne možemo sa sigurnošću znati koliko je oštećenje, kaže za Dnevnik Nove TV nuklearni fizičar Tonči Tadić.