No, oni su bili mamac. Prava skupina od sedam nevidljivih bombardera B-2 s krilima šišmiša letjela je prema istoku neotkriveno 18 sati, svodeći komunikaciju na minimum, dopunjavajući gorivo u zraku, otkrila je u nedjelju američka vojska.

Dok su se bombarderi približavali iranskom zračnom prostoru, američka podmornica lansirala je više od dva tuceta krstarećih raketa Tomahawk. Američki borbeni zrakoplovi letjeli su kao mamac ispred bombardera kako bi zaustavili iranske borbene zrakoplove i rakete.

Napad na tri glavna iranska nuklearna postrojenja bio je najveći operativni udar ikada izveden stealth bombarderima B-2 i druga najduža operacija B-2 ikada izvedena, nadmašena samo onima nakon napada al Kaide na Sjedinjene Države 11. rujna 2001.

>>Tijek događanja pratite OVDJE<<

Američka grdosija

Bombarderi B-2 izbacili su 14 bombi za probijanje bunkera GBU-57 Massive Ordnance Penetrator, od kojih je svaka teška 13 tona. U operaciji je sudjelovalo preko 125 američkih vojnih zrakoplova, prema Pentagonu. Bombarderi su izvršili 'precizne udare' na nuklearna postrojenja u Isfahanu, Natanzu i Fordou, kako bi se 'uništio ili ozbiljno unazadio iranski nuklearni program'. Prema Iranskom društvu Crvenog polumjeseca, u napadima je ozlijeđeno 11 osoba.

Bombe za uništavanje bunkera bačene na dva nuklearna postrojenja, Fordo i Natanz. Treća meta, postrojenje u Isfahanu zasuto je krstarećim projketilima ispaljenih s podmornica. Stručnjaci kažu da je bomba GBU-57, posebno razvijena za ciljeve smještene duboko pod zemljom u stijeni ili betonu, jedino oružje sposobno uništiti podzemni objekt u Fordou.

Iz perspektive američke vojske, operacija je bila veliki taktički uspjeh. Iranci nisu uspjeli ispaliti niti jedan projektil na američki zrakoplov i bili su potpuno zatečeni, rekao je novinarima u Pentagonu u nedjelju general Dan Caine, načelnik Združenog stožera.

'Iranski lovci nisu letjeli, a čini se da nas iranski raketni sustavi zemlja-zrak nisu vidjeli tijekom cijele misije', rekao je Caine. 'Zadržali smo element iznenađenja.' Caine je rekao da početne procjene štete u akciji ukazuju na to da su sva tri ciljana mjesta pretrpjela izuzetno tešku štetu i razaranje, ali je odbio nagađati jesu li iranski nuklearni kapaciteti još uvijek operativni.

Glasnogovornica izraelske vojske Effie Defrin izjavila je da su američki napadi izvedeni u bliskoj koordinaciji s Izraelom. Izrael je 13. lipnja pokrenuo kampanju zračnih napada na Iran, tvrdeći da je cilj spriječiti regionalnog rivala u razvoju nuklearnog oružja - optužbu koju Teheran dosljedno niječe, uvjeravajući da njegov nuklearni program služi samo civilnim svrhama. Iran je od početka rata prije više od tjedan dana izveo niz osvetničkih napada na Izrael.

Strogo povjerljiva akcija

Američki ministar obrane Pete Hegseth bio je sigurniji. 'Jasno je da smo uništili iranski nuklearni program', rekao je, stojeći uz Cainea u sobi za brifinge Pentagona. I predsjednik Donald Trump ranije je izjavio da su 'ključna iranska postrojenja za obogaćivanje urana potpuno uništena'. Iransko vodstvo potvrdilo je napad na nuklearna postrojenja u zemlji, ali je objavilo da još uvijek radi na procjeni točne štete.

Državna novinska agencija IRNA izvijestila je da je dio područja oko nuklearnog postrojenja Fordo oštećeno u američkom zračnom napadu. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da prema početnim očitanjima tijekom napada nije bilo zračenja izvan postrojenja. Agencija je izjavila da će daljnje procjene situacije u Iranu biti dostavljene čim više informacija bude dostupno.

Akcija 'Ponoćni čekić' bila je strogo povjerljiva, rekao je Caine, 's vrlo malo ljudi u Washingtonu koji su znali vrijeme ili prirodu plana.' Mnogi visoki dužnosnici u Sjedinjenim Državama saznali su za nju tek u subotu navečer iz prve objave predsjednika Donalda Trumpa na društvenim mrežama.

Hegseth je rekao da su bili potrebni mjeseci priprema kako bi se osiguralo da će američka vojska biti spremna ako Trump naredi napade. Caine je rekao da je sama misija, međutim, organizirana za samo nekoliko tjedana. Što će se sljedeće dogoditi, nije jasno.

Što slijedi?

Zaljevske države, u kojima se nalazi više američkih vojnih baza, bile su u nedjelju u stanju visoke pripravnosti dok su procjenjivale rizike širenja sukoba u regiji. Hegseth je rekao da je američka vojska pozicionirana za obranu na Bliskom istoku, ali i za odgovor protiv Irana ako nastavi s dugogodišnjim prijetnjama odmazdom.

Trumpova administracija izjavila je da ne traži širenje rata s Iranom, a Hegseth je rekao da su Teheranu poslane privatne poruke u kojima ih se potiče na pregovore. No, Trump je također upozorio Iran da je SAD spreman pogoditi dodatne ciljeve ako bude potrebno, koristeći daleko veću silu. 'Iran bi bio pametan da posluša te riječi. Rekao je to prije i misli to ozbiljno', rekao je Hegseth.

Izraelski predsjednik: 'Ne uvlačimo SAD u rat'

'Ne uvlačimo Ameriku u rat', poručio je izraelski predsjednik Isaac Herzog za američku televiziju CNN. Rekao je da je Izrael jasno dao do znanja da odluke prepušta Trumpu te da je odluka Washingtona da intervenira u sukob povezana s američkim nacionalnim sigurnosnim interesima.

U vezi s daljnjim razvojem rata, Herzog je dodao da 'ne namjeravamo i ne tražimo od Amerike da sada ide u rat jer Iranci prijete Izraelu.' Rekao je da iranski nuklearni program predstavlja prijetnju 'sigurnosnim interesima cijelog slobodnog svijeta'. Kao vođa slobodnog svijeta, i SAD je bio u opasnosti, rekao je Herzog. 'Zato je to bio pravi korak.'

Hormuški tjesnac

Iranski parlament navodno je odobrio zatvaranje ključnog plovnog puta kroz Hormuški tjesnac, što je dodatni izazov koji bi mogao izazvati ekonomski šok. Tu je vijest objavila državna televizija Press TV, pozivajući se na izjavu zapovjednika Revolucionarne garde Esmaila Kowsarija, člana Komisije za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta.

Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost donijet će konačnu odluku o tome hoće li zatvoriti Hormuški tjesnac. Kroz njega prolazi oko 20 posto globalne potražnje za naftom i plinom.

Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Perzijskog i Omanskog zaljeva, predstavlja jedinu pomorsku vezu Perzijskog zaljeva s otvorenim morem, što ga čini jednim od najvažnijih pomorskih putova za globalnu trgovinu energentima. Zašto je toliko važan pročitajte OVDJE.

Američki državni tajnik Marco Rubio u nedjelju je pozvao Kinu da potakne Iran da ne zatvara Hormuški tjesnac. 'Potičem kinesku vladu u Pekingu da ih nazove u vezi s tim, jer uvelike ovise o Hormuškom tjesnacu za svoju naftu', rekao je Rubio, koji je ujedno i savjetnik za nacionalnu sigurnost.

'Ako to učine, to će biti još jedna strašna pogreška. Za njih je to ekonomsko samoubojstvo ako to učine. I mi zadržavamo mogućnosti za rješavanje toga, ali i druge zemlje bi to trebale razmotriti. To bi puno više naštetilo gospodarstvima drugih zemalja nego našem', ustvrdio je. Rubio je rekao da bi potez zatvaranja tjesnaca bio masovna eskalacija koja bi zaslužila odgovor SAD-a i drugih.

'Američka intervencija dovest će do trajnih posljedica'

Hegseth je rekao da je SAD i dalje otvoren za pregovore s Iranom. Trump je također pozvao Iran da se vrati pregovorima. 'Iran - nasilnik s Bliskog istoka - sada mora sklopiti mir. Ako to ne učini, budući napadi bit će daleko veći', rekao je. Iran i SAD su pregovarali o iranskom nuklearnom programu kad je Izrael krenuo s napadima. Razgovori su od tada prekinuti.

Međutim, Iran je naglasio da SAD razumije samo jezik prijetnji i sile. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je da vrata diplomaciji uvijek trebaju biti otvorena. 'Ali to sada nije slučaj', rekao je. Iran mora odgovoriti na temelju svog 'legitimnog prava na samoobranu', izjavio je.

Upozorio da će američka intervencija dovesti do 'trajnih posljedica'. Izrael je, sa svoje strane, u nedjelju najavio daljnje napade na iranske ciljeve.

Netanyahu se naklonio Trumpu, svijet zabrinut

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je američke napade 'smjelom odlukom' i potencijalnom prekretnicom u povijesti regije.

'Povijest će zabilježiti da je predsjednik Trump djelovao kako bi najopasnijem režimu na svijetu uskratio najopasnije oružje na svijetu', rekao je. Eskalacija je izazvala široki šok, a međunarodni čelnici pozivaju na smirivanje, među ostalim i hrvatski premijer Andrej Plenković.