Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost donijet će konačnu odluku o tome hoće li zatvoriti Hormuški tjesnac. Kroz njega prolazi oko 20 posto globalne potražnje za naftom i plinom. Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Perzijskog i Omanskog zaljeva, predstavlja jedinu pomorsku vezu Perzijskog zaljeva s otvorenim morem, što ga čini jednim od najvažnijih pomorskih putova za globalnu trgovinu energentima.

Američki državni tajnik Marco Rubio u nedjelju je pozvao Kinu da potakne Iran da ne zatvara Hormuški tjesnac. 'Potičem kinesku vladu u Pekingu da ih nazove u vezi s tim, jer uvelike ovise o Hormuškom tjesnacu za svoju naftu', rekao je Rubio, koji je ujedno i savjetnik za nacionalnu sigurnost. >>Pročitajte više OVDJE<<

'Ako to učine, to će biti još jedna strašna pogreška. Za njih je to ekonomsko samoubojstvo ako to učine. I mi zadržavamo mogućnosti za rješavanje toga, ali i druge zemlje bi to trebale razmotriti. To bi puno više naštetilo gospodarstvima drugih zemalja nego našem', ustvrdio je. Rubio je rekao da bi potez zatvaranja tjesnaca bio masovna eskalacija koja bi zaslužila odgovor SAD-a i drugih.

>>Tijek događanja pratite OVDJE<<

Sigurnosna upozorenja

Istodobno, u ostatku regije pojačana su sigurnosna upozorenja. Britanski centar za pomorski promet (UKMTO) te multinacionalni informacijski centar JMIC, kojim upravlja američka mornarica u sklopu zajedničkih pomorskih snaga, upozoravaju na 'visoku razinu prijetnje' u Crvenom moru i Adenskom zaljevu. Upozorenja dolaze uslijed eskalacije sukoba između Izraela i Irana, te nakon sinoćnjih američkih zračnih udara na iranska nuklearna postrojenja.

Kao što su ranije upozorili pojedini analitičari, zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi izazvati ekonomski šok veći od onoga koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu, zbog ključne uloge tog plovnog puta u globalnoj opskrbi naftom i plinom.

Iranski ministar vanjskih poslova najavio je u nedjelju da će se Iran nakon američkih napada na ključna mjesta iranskoga nuklearnog programa braniti 'svim sredstvima'.

'Islamska Republika Iran nastavit će braniti svoj teritorij, svoj suverenitet, svoju sigurnost i svoj narod svim potrebnim sredstvima', izjavio je Abas Arakči na marginama sastanka Organizacije islamske suradnje (OIC) u Istanbulu. 'Moja zemlja je napadnuta, na nju je izvršena agresija i mi moramo odgovoriti u samoobrani. Učinit ćemo to', upozorio je.

Zašto je Hormuški tjesnac tako važan?

Iran je u prošlosti više puta prijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca za promet kao odgovor na pritisak Zapada. Međutim, otkako je izbio njegov sukob s Izraelom, nije bilo većih napada na komercijalno brodarstvo u regiji. Ipak, brodovlasnici su u zadnje vrijeme bili sve oprezniji u korištenju ovog plovnog puta, pa su neki brodovi pojačali sigurnosne mjere, a drugi su, kako je izvijestila novinska agencija AP, otkazali rute koje vode kroz njega.

Elektroničko ometanje navigacijskih sustava komercijalnih brodova poraslo je posljednjih mjeseci oko tjesnaca, kao i na širem području Perzijskog zaljeva. To ometanje utječe na brodove koji plove kroz regiju.

S obzirom na to da se sukob zahuktava nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, tržišta su još nervoznija. Svaka blokada plovnog puta ili poremećaji u protoku nafte mogli bi izazvati nagli porast cijena i teško pogoditi uvoznike energije, posebno u Aziji. Osim toga, cijene tankera za brodove koji prevoze sirovu naftu i rafinirane naftne derivate iz regije posljednjih dana naglo su skočile.

Tko će biti najviše pogođen u slučaju poremećaja u opskrbi?

EIA procjenjuje da je 82 posto pošiljki sirove nafte i drugih goriva koje su prolazile kroz tjesnac išlo azijskim potrošačima. Kina, Indija, Japan i Južna Koreja bile su glavna odredišta, a ove četiri zemlje zajedno su činile gotovo 70 posto svih tokova sirove nafte i kondenzata koji su prolazili kroz njega. Ova tržišta vjerojatno bi bila najviše pogođena poremećajima u opskrbi.

Ako Iran poduzme mjere za zatvaranje tjesnaca, potencijalno bi mogao izazvati novu vojnu intervenciju Sjedinjenih Američkih Država. Američka Peta flota, sa sjedištem u obližnjem Bahreinu, zadužena je za zaštitu komercijalnog brodarstva u tom području. Svaki potez Irana kojim bi se poremetio protok nafte kroz taj plovni put mogao bi ugroziti i veze Teherana s arapskim državama poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zemljama s kojima je posljednjih godina mukotrpno poboljšavao odnose.

Arapske zaljevske zemlje do sada su kritizirale Izrael zbog pokretanja napada na Iran, ali ako postupci Teherana budu ometali njihov izvoz nafte, mogle bi biti prisiljene okrenuti se protiv njega. Štoviše, sam Iran oslanja se na Hormuški tjesnac za isporuku nafte svojim kupcima, što njegovo zatvaranje čini kontraproduktivnim, kažu stručnjaci.

'Iransko gospodarstvo uvelike se oslanja na slobodan prolaz robe i plovila morskim putem, s obzirom na to da je njihov izvoz nafte u potpunosti baziran na moru', citirao je Reuters analitičare JP Morgana. Osim toga, zatvaranje Hormuškog tjesnaca bilo bi kontraproduktivno za odnos Irana s njegovim jedinim kupcem nafte, Kinom.

Postoje li alternative tjesnacu?

Zaljevske arapske zemlje poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata posljednjih godina tražile su alternativne rute za zaobilaženje tjesnaca. Obje su tako izgradile infrastrukturu koja im omogućuje transport dijela sirove nafte drugim rutama.

Saudijska Arabija, naprimjer, upravlja naftovodom Istok-Zapad kapaciteta pet milijuna barela dnevno, a UAE ima naftovod kojim povezuje svoja naftna polja na kopnu s izvoznim terminalom Fudžaira u Omanskom zaljevu.