marijo parčina

Epidemiolog iz Bonna objasnio zašto se ne boji omikrona te kakve su šanse za uvođenje obveznoga cijepljenja u Njemačkoj

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 01.12.2021 09:43
  • Objavljeno 01.12.2021 u 09:00
Njemačka, u krugu: epidemiolog Marijo Parčina

Njemačka, u krugu: epidemiolog Marijo Parčina

Izvor: Screenshot / Autor: Montaža: Tportal/EPA/HRT

Da je cijepljenost bila veća, vjerojatno ne bi došlo do omikrona, rekla je epidemiologinja iz HZJZ-a Dijana Mayer jutros u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'. Navela je i mogućnost da će ta nova varijanta koronavirusa biti blaga, ali je naglasila da to za sada ne možemo znati. Marijo Parčina, epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, rekao je da se omikrona ne boje te da 'postoji enormno teška situacija da se može dobro postaviti u Europi'

Epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu Marijo Parčina gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' rekao je da kod omikrona postoji velik broj mutacija koji nas može zabrinuti, jer od njih 50, 32 se nalaze na takozvanom protein šiljku.

'Postoje izvještaji iz JAR-a koji govore da se soj relativno lako prenosi, da inficira uglavnom mlade ljude, da su kliničke slike relativno blage, ali mi to ne možemo prenijeti jedan na jedan na našu epidemiološku situaciju', rekao je Parčina, istaknuvši između ostalog da je populacija različita, da cijepljenost u JAR-u iznosi 20 posto te da postoje i klimatske razlike.

'Sada se omikrona, iskreno, ne bojimo. Politički, stvorilo je to određene pomutnje, ali strogo smo uvjerenja, epidemiološki, mikrobiološki, virološki, da jednostavno za omikron postoji enormno teška situacija da se može dobro postaviti u Europi. Prvo, zbog vremenskih uvjeta, drugo, zbog temporalnih uvjeta epidemije u kojoj se definitivno sad nalazimo', rekao je Parčina.

Epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Dijana Mayer rekla je da je ono što najviše zabrinjava kod omikrona velik broj mutacija. Istaknula je da smo imali veću cijepljenost, ne samo mi, nego i u svijetu, vrlo vjerojatno do tih mutacija ne bi došlo jer se virus ne bi imao gdje širiti i ne bi imao prostora za mutacije.

'Omikron, možemo se nadati, stvarno može biti slabija varijanta, može, kako tvrde neki znanstvenici, vjerojatno sam sebe uništiti, pobiti... Prošlo je premalo vremena da bismo o tome još mogli govoriti', dodala je.

Mayer je rekla da će se raditi novo cjepivo, ali da za to treba vremena, potrebne su i kliničke studije, nakon kojih ide faza odobrenja. Dodala je da bismo ga najranije mogli imati za oko pola godine.

  • +23
  • +20

Na Velesajmu i danas gužve zbog cijepljenja

Izvor: Pixsell / Autor: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Rekla je i da je prošlo premalo vremena da bismo zaključili hoće li omikron utjecati na povećanje hospitalizacija ili smrtnosti.

'Žao mi je, ali vjerojatno, da je bila cijepljenost veća, ne bi do omikrona ni došlo', poručila je.

'Omikron se pojavio, možemo se nadati da će biti blag, ali to za sada ne možemo znati. Cijepljenje nam je jedini spas', rekla je također Mayer.

Nataša Ban Toskić, predsjednica KOHOM-a, zamolila je sve da ne govore da liječnici odbijaju cijepiti, ne žele, nisu voljni.

'Tu uopće nije pitanje volje, želje i htijenja, nego jednostavno ogromnog radnog opterećenja i brige da svi oni bolesni i potrebiti ne ostanu bez zdravstvene usluge zbog svih ovih poslova oko cijepljenja. Znači, 'ajmo cijepiti u prekovremenom radu, na velikim punktovima, tu smo uvijek za, uvijek smo bili i mi smo na raspolaganju', poručila je.

Na pitanje može li se dobiti privremena potvrda nakon prve doze cjepiva, Mayer je odgovorila niječno. Rekla je da se covid potvrda može dobiti 21 dan nakon prve doze.

'Pozivam ljude na strpljenje, ako su čekali dosad, ta dva-tri tjedna dok ne dobiju drugu dozu proći će brzo. Znam da je ljudima teško, da testiranje nije ugodno, nije ugodno uzimati bris dva puta tjedno, ali jedino što mogu, mogu se strpjeti. Nema govora o dobivanju privremenih potvrda. Kad se ljudi cijepe, kad prime cjepivo, organizmu treba da stvori antitijela, da reagira, a to je minimalno dva tjedna', rekla je Mayer.

Govoreći o situaciji u Njemačkoj i mogućnosti uvođenja obveznog cijepljenja, Parčina je rekao da postoji određena inicijativa, ali da je veliko pitanje hoće li se to uspjeti politički probiti.

'Što se tiče mjera, u Njemačkoj je pokrivenost uglavnom 3G. U javnim službama, neovisno o cijepnom statusu i preboljenju, svi se radnici moraju testirati dva puta. To je nešto novo što imamo, što je prouzrokovalo velik nedostatak testova u Njemačkoj', rekao je Parčina.

'Ako obvezno cijepljenje i nastupi, bit će to u određenim segmentima, za određene profesije, a neće vrijediti odjednom za sve', istaknuo je.

Mayer je napomenula da je liječnik taj koji dijagnosticira je li netko vjerojatni slučaj ili ne, a ne sami građani.

Upitana o slučajevima ljudi koji su u ljekarni uzeli kućni test, na koji su bili pozitivni pa nazvali liječnika i pitali ga može li im poslati potvrdu, Ban Toskić napomenula je da moraju ići na PCR test i biti u izolaciji.

'Zapravo, jako puno nesporazuma unose serološki testovi jer dolaze čvrsto uvjereni ljudi da imaju pravo na potvrdu zato što su preboljeli, ali do danas tu je uputa da se serološki testovi ne priznaju kao dokaz', rekla je Ban Toskić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!