Kako objašnjavaju stručnjaci za Latinsku Ameriku, izbor na Ekvador pao je prvo sustavom eliminacije (naime, ni Rusija ni Kina nisu se za Snowdena pokazale pouzdanim utočištima), a potom slijedom savjeta osnivača WikiLeaksa koji se sam hitno obratio veleposlanstvu Ekvadora u Londonu zbog optužnice za silovanje u Švedskoj.

Istovremeno, Ekvador, zemlja koja se tvrdokorno opire nadmoći SAD-a, jako slabo kotira na listi osobnih sloboda i ljudskih prava. Zanimljivo je da je prošle godine opozicijski novinar iz Ekvadora, Emilio Palacio, nakon što je osuđen na tri godine zbog kritiziranja tamošnjeg predsjednika Rafaela Corree, zatražio azil od SAD-a, prenosi francuski Libération. U samom Ekvadoru je pak prije nekoliko dana usvojen zakon kojim se ograničava frekvencija privatnih radijskih i televizijskih postaja.

Taktički se može govoriti kako se predsjednik Correa nastoji uspostaviti kao novi Hugo Chavez, hrabri borac protiv američkog imperijalizma. Opisuje ga se, pomalo paradoksalno, kao 'ljevičara-nacionalista iz progresivne katoličke struje'. Još 2009. Ekvador je odbio Amerikancima gradnju vojne baze, a potom je 2011. otpravio američku veleposlanicu zbog diplomatske depeše u kojoj se govori o korumpiranom pravosuđu. Izvor je, naravno, bio WikiLeaks.

Zasad vrijedi opća pretpostavka da bi Correa mogao prihvatiti zahtjev Snowdena koji mu, ako već ne popravlja situaciju na domaćem terenu, osigurava znatni simbolički potencijal 'malog borca protiv moćne imperije'.

Pogledajte infografiku.