SEMINARI U BRUXELLESU

EK zove stručnjake na proučavanje europskih institucija

11.09.2012 u 17:18

Bionic
Reading

Europska komisija godišnje organizira između 15 i 20 studijskih putovanja u Bruxelles za predstavnike nevladinih organizacija s Balkana. Oni se upoznaju s načinom rada europskih institucija, od Europskog parlamenta do raznih agencija i konkretnih projekata. Defaye Loic, voditelj programa TACSO, kaže da su studijska putovanja njima vrlo važna za shvaćanje europskih politika i za međusobno umrežavanje te budući rad

'Često ljudi dolaze iz iste regije, a u Bruxellesu uvide zajedničke interese i mogućnosti suradnje. Za svako putovanje odabiremo ključnu europsku politiku kao temu, primjerice ruralni razvoj ili pravosuđe i slično i pokažemo europske organizacije koje na tome rade', objasnio nam je Defaye Loic danas u Osijeku.

U suradnji s Vladinim Uredom za udruge, zakladom Slagalica i Regionalnom razvojnom agencijom, TACSO je na dvodnevnoj konferenciji u Osijeku okupio oko stotinu članova hrvatskih udruga na seminaru o strukturnim i kohezijskim fondovima, temi kojom se domaći političari u raspravi oko dvije, tri ili pet statističkih regija, muče i prepiru posljednjih desetak dana.

Kao cijela Europska komisija, Defaye Loic nema komentara na Vladinu odluku o proglašenju statističkih regija Kontinentalne i Jadranske Hrvatske, kao ni na kritike. 'Odluka je posve unutrašnja stvar Hrvatske', tumači Loic. Više ga zanima kako uspostaviti suradnju domaćih stručnjaka iz Hrvatske, znanstvenika, udruga, Vladine i lokalne administracije s europskim organizacijama i drugim državama članicama EU-a ili budućim balkanskim zvjezdicama.

Pod popularnim nazivom People2People (Ljudi ljudima) TACSO je namijenjen 'pružanju podrške i jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD-a) u zemljama zapadnog Balkana - Albaniji, Bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu prema UNSCR 1244/99, Srbiji i Turskoj'.

Polazi se od pretpostavke da članovi udruga, koji u Hrvatskoj trebaju poboljšavati stanje društva, privrede i države, bolje će to raditi ako se upoznaju s politikama i institucijama Europske unije čijim standardima teži njihova zemlja. Europska komisija zato ih na natječajima poziva da se prijave pa ih u nekoliko dana provede kroz briselske labirinte.

U obrnutom smjeru, iz Hrvatske za Bruxelles, Loica zanimaju hrvatska iskustva u pristupanju EU-u i pozitivni hrvatski primjeri: 'U Hrvatskoj su institucionalno vrlo dobro riješeni odnosi udruga i Vlade osnivanjem Ureda za udruge i potpora Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva. Ta iskustva bila bi korisna susjednim zemljama u regiji koje nemaju razvijenu takvu suradnju. Također, vrlo su aktivne i razvijene nevladine organizacije za zaštitu okoliša. Hrvatska u tome može biti primjer ostalim državama u regiji.'

Za Bruxelles su interesantni hrvatski stručnjaci, znanstvenici, stručni nevladini aktivisti i Vladini predstavnici, koji mogu ponuditi ekspertize o nekoj bitnoj temi. Na njih će europske institucije sve više računati kao na suradnike u različitim projektima ili povremeno kao predavače na konferencijama ili radionicama.

U uvodnom dijelu osječke radionice Igor Vidačak, predstojnik Vladina Ureda za udruge, rekao je da će ovakva osposobljavanja biti sve važnija u dobivanju sredstava iz fondova EU-a. 'Suradnja između udruga iz različitih regija treba biti što bolja. Moramo kvalitetnije poduprijeti regionalni razvoj udruga, iz manjih sredina, izvan Zagreba', poručio je Vidačak.

Stjepan Ribić, direktor slavonske Regionalne razvojne agencije (RRA), ustvrdio je da se što prije trebaju donijeti operativni programi s nacionalnim prioritetima za financiranje iz fondova EU-a, prije proračunskog razdoblja 2014. – 2020. 'Ali po europskom principu odozdo-prema-gore, a ne obrnuto', ustvrdio je.

U radnom dijelu predavanja o različitim aspektima strukturnih i kohezijskih fondova održali su predstavnici Europske komisije i različitih organizacija iz Slovenije, Poljske, Slovenije i Hrvatske.