Novi Zakon o socijalnoj skrbi unijeti će najveće novosti u područja novčanih naknada i socijalnih usluga, najavila je na predstavljanju prijedloga zakona ministrica socijalne skrbi i mladih Milanka Opačić
'Želimo uvesti više reda u sustav socijalne skrbi - pomoći kome najviše treba, a spriječiti zlouporabe', kazala je Opačić na okruglom stolu u Ministarstvu socijalne skrbi i mladih, kojem su nazočili brojni socijalni radnici i ravnatelji socijalnih centara i ustanova. Izrazila je uvjerenje da će do 1. siječnja 2014., kada zakon stupa na snagu, biti održana kvalitetna javna rasprava s dodatnim prijedlozima i poboljšanjima.
Opačić je navela podatak da je u polovici Centara za socijalnu skrb, u kojima je provedena revizija, utvrđeno 2500 korisnika koji su zloupotrebljavali sustav primajući naknade, a da to nisu trebali, pa su iz sustava morali izaći, a državu su koštali oko 16 milijuna kuna.
To bi moglo na godišnjoj razini donijeti uštede od oko 34 milijuna kuna koje će se najvjerojatnije upotrijebiti za socijalne naknade, gdje se već sada bilježi manjak od 87 milijuna kuna.
Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić objasila je za Jutarnji list kako se najveći dio naknada koje su oduzete nakon kontrole centara za socijalnu skrb odnosi na pomoć za uzdržavanje, dodatak za njegu ili pomoć za nezaposlene. Ministarstvo socijalne skrbi do sada je dobilo podatke za polovicu centara u kojima je provedena kontrola, a do kraja tjedna očekuju i podatke iz svih ostalih, uključujući Grad Zagreb u kojemu je i najviše korisnika socijalne pomoći.
Opačić očekuje još efikasniju provjeru korisnika socijalnih naknada od 1. srpnja kada će centri za socijalnu skrb početi primjenjivati sustava OIB-a.
- Od 1. srpnja ćemo imati uvid u podatke o svoj imovini korisnika socijalne pomoći: vidjeti ćemo svu imovinu upisanu u zemljišnim knjigama, znat ćemo imaju li automobil i koje marke, dobit ćemo podatak o tome imaju li otvoren štedni račun, itd. Ne može socijalnu naknadu primati netko tko u vlasništvu ima dva stana”, kaže Opačić.
Nakon ulaska u EU, dakle od 1. srpnja, Centri će dobiti i podatke o mirovinama koje se isplaćuju u zemljama članicama EU. Te podatke do sada niusu mogli provjeravati.
Prilikom određivanja prava na socijalnu pomoć, uzimat će se u obzir i podatak o inozemnoj mirovini. Naime, na sastanku s predstavnicima centara za socijalnu skrb čuo se primjer umirovljenika s američkom mirovinom kojemu država plaća smještaj u domu.
Ministrica je, tijekom predstavljanja zakona, napomenula da novi prijedlog zakona jasno definira imovinski cenzus, pa tako uzima u obzir sva raspoloživa sredstava koje pojedinci imaju - vlastitu štednju, dionice, količinu imovine i slično, što dosad nije bio slučaj.