Diljem Zagreba postavljeni su novi plakati s natpisom 'Želiš raditi u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik!' na više jezika - hrvatskom, filipinskom i nepalskom. Stoga smo se obratili Domovinskom pokretu s upitom jesu li oni postavili te plakate i ako da, zašto
'Plakate je postavio Domovinski pokret jer smo željeli pokazati kako višejezični plakat mora izgledati po Zakonu o hrvatskom jeziku. Poruka mora biti napisana prvo na hrvatskom, a onda na drugim jezicima. Sve ostalo je kršenje zakona. Poslali smo i jasnu političku poruku o važnosti integracije.
Stranci koji dolaze ovdje raditi moraju biti motivirani učiti hrvatski, a poslodavci i država u tome ih moraju poduprijeti. Pogotovo to vrijedi za uslužne djelatnosti. U dijalogu s vladom i poslodavcima radit ćemo na tome da te prakse zažive, a ne isključujemo ni daljnje zakonske inicijative u tom smjeru', stoji u odgovoru Domovinskog pokreta na tportalov upit koji potpisuje Ivica Kukavica, predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru.
Kauflandova kampanja
Podsjetimo, Domovinski pokret nedavno je prijavio trgovački lanac Kaufland Državnom inspektoratu zbog plakata na filipinskom jeziku i hindiju. Kaufland je pokrenuo oglasnu kampanju u Zagrebu u kojoj se reklamne poruke upućuju na stranim jezicima, poput hindskog i filipinskog.
Jedna od poruka na hindskom jeziku glasila je: 'Abot-kamay mo na ang tahanan mo, lahat ng lasang kinasasabikan mo, presyong abot-kaya', a na dnu plakata ispisan je prijevod poruke na hrvatski: 'Dom je bliže nego što misliš. Poznati okusi i povoljne cijene'. Plakati prikazuju proizvode karakteristične za indijsku, filipinsku i druge kuhinje.
'DP je podnio prijavu Inspektorat u Vijeću za hrvatski jezik zbog Kauflanda. To smo napravili zbog plakata na hindskim jeziku koji su toliko veliki da je dominantan u odnosu na hrvatski jezik. Radi se u biti da je taj hrvatski jezik, neprepoznatljiv. Sporno nam je naš identitet i naši, hrvatski zakoni', rekao je Kukavica iz DP-a.
Pozvao se tad na 'Zakon o hrvatskom jeziku, Članak 11. stavak 5. Višejezične javne obavijesti i promidžbene poruke, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, oblikuju se prvo na hrvatskom jeziku, a zatim na drugim jezicima, uključujući i lokalne nazive.'
Kukavica je pritom istaknuo da je 'bitno za podvući članak koji izračito nalaže da se višejezične javne obavijesti i promidžbene poruke najprije moraju oblikovati na hrvatskom, a zatim na drugim jezicima'. 'U ovom slučaju hrvatski jezik nije dominantan. Radi se o nepoštenoj poslovnoj praksi', dodao je.
