zadnji dan za predaju

Doznali smo koliko se učitelja, nastavnika i knjižničara uključilo u anketu za izbornu lektiru

07.03.2019 u 11:40

Bionic
Reading

Prošla su dva tjedna u kojima su svi učitelji razredne nastave, nastavnici hrvatskog jezika i školski knjižničari mogli ispuniti anketu za preporuku izborne lektire. Njen popis izazvao je žestoke rasprave u javnosti, pa je ministrica Blaženka Divjak odlučila poslati ankete u osnovne i srednje škole. Stoga smo poslali upit Ministarstvu znanosti i obrazovanja vezan uz rezultate

'U anketu se uključilo 11.500 učitelja razredne nastave, nastavnika hrvatskog jezika i knjižničara, a rezultati će se objaviti nakon obrade', navode iz Ministarstva te napominju kako nije riječ o novom popisu lektire, već ova anketa ima dva cilja.

Prvo, poslužit će kao temelj financiranja opremanja školskih knjižnica sredstvima državnog proračuna, ali i dodatnim sredstvima europskih fondova kako bi i školske knjižnice bile spremne za provedbu kurikularne reforme od školske godine 2019./2020.

Drugo, s obzirom na upite pojedinih učitelja i nastavnika, kao i zainteresirane javnosti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja će rezultate ankete, odnosno analizu odabira književnih djela, objaviti u kumulativnom obliku kako bi mogli poslužiti kao smjernice učiteljima i nastavnicima.

Podsjetimo, dopis s anketom za preporuku izborne lektire Ministarstvo je svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola poslalo 22. veljače i od tada pa do danas učitelji, nastavnici i knjižničari mogli su ispuniti anketu.

'Međutim, naše uvjerenje je da će, u skladu s ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, većina učitelja i nastavnika samostalno izabrati književna djela s obzirom na njihove kompetencije, a i činjenicu da se provodi dodatna edukacija gotovo cijelu godinu prije uvođenja novih kurikuluma', zaključilo je tada Ministarstvo.

Naveli su kako je u državnom proračunu za 2019. godinu osigurano 5,2 milijuna kuna za opremanje školskih knjižnica, a planirano je i dodatnih 20 milijuna kuna iz europskih fondova. Navedeno predstavlja značajno veća sredstva u odnosu na primjerice 2015. godinu, kada se za knjižnice za osnovne škole osiguravalo 100 tisuća kuna te jednako toliko za srednje škole.

  • +36
Književna djela maknuta s popisa obavezne školske lektire Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz

Ekspertna radna skupina izradila je popis lektire i poslala ga Ministarstvu znanosti i obrazovanja na potvrdu. No Ministarstvo je izradilo drugačiji popis obvezne lektire, a on je izazvao brojne kritike stručnjaka i javnosti zbog izbacivanja brojnih naslova s popisa obvezne lektire.

Među njima se nalaze 'Dnevnik Anne Frank', zbog kojeg je pokrenuta peticija, 'Mali princ', 'Ježeva kućica', 'Srebrne svirale', 'Smogovci', 'Grga Čvarak', 'Alisa u Zemlji čudesa', 'Breza', 'Poštarska bajka', 'Petar Pan', 'Pinokio', 'Pipi Duga Čarapa', 'Strah u Ulici lipa', 'Junaci Pavlove ulice' i 'Heidi'.

Kao obrazloženje Ministarstvo je navelo dostavu predmetnog kurikuluma s izdvojenim mišljenjima, pa je ministrica Divjak tražila stručno mišljenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je na temelju njih izrađen popis lektire.

Pritisnuta kritikama, ministrica ih je odlučila uvažiti te je najavila kako će učiteljima biti upućen anketni listić, a na temelju odgovora biti kreiran popis suvremenih lektirnih djela.

'Nakon jučerašnjeg dana jasno je da postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti po pitanju lektire. I ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike', objavila je ministrica Divjak na svojem profilu na Facebooku.

To možda i nije uobičajena metoda, dodaje, ali misli da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica.