Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a prošli je petak primilo dopis Veljka Džakule, predsjednika upravnog odbora Srpskog demokratskog foruma, u kojem je zatražio hitan sastanak s čelnim ljudima Vlade kako bi se riješio problem tužbi protiv srpskih povratnika koji, prema njegovim tvrdnjama, iz egzistencijalnih razloga ne žive u obnovljenim kućama ili stanovima. Do sada je DORH podignuo oko 150 takvih tužbi, protiv srpskih povratnika iz zapadne Slavonije te Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Bjelovarsko-bilogorske županije, piše Glas Slavonije
U Ministarstvu su za osječki dnevnik potvrdili kako su u kontaktu s predstavnicima SDF-a i ovoga će tjedna s njima sjesti za stol i pokušati naći neko rješenje za problem s kojim je već upoznat i Bruxelles. Naime, 15 nevladinih udruga je prije desetak dana poslalo kompletnu dokumentaciju vezanu uz ovaj slučaj u sjedište Europske komisije i naša je diplomacija ekspresno dobila ‘packe’ da se ovaj slučaj mora što prije riješiti u skladu s demokratskim standardima.
'Srbi povratnici diskriminirani su u odnosu na ostale bivše nositelje stanarskih prava', tvrdi Džakula, 'jer se njima ništa ne daruje, već se njihovo pravo na dom rješava na temelju Vladine Odluke o otkupu stanova u državnom vlasništvu iz rujna 2010. kojom dobivaju tek mogućnost tržišnog otkupa stanova. Ovaj model stambenog zbrinjavanja Srba, bivših nositelja stanarskih prava, prije se može nazvati kupnjom a ne otkupom jer kvadrat stana košta od 400 do 800 eura', naglašava Džakula.
Dodatno opterećenje koje važi samo za Srbe povratnike je i obveza da iz tog stana ne smiju izbivati duže od šest mjeseci kako ne bi izgubili pravo na stambeno zbrinjavanje.
'Jedino se Srbe povratnike strogo kontrolira borave li kontinuirano u kući koju je obnovila država, pa tako DORH šalje vlasnicima obnovljenih kuća, za koje je prethodno utvrdio da ih ne koriste, prvo nagodbu za povrat sredstava od obnove, a onda i tužbu vlasniku ako sredstva ne vrati državi. A oni tamo ne žive isključivo jer nemaju uvjeta, prije svega posla', poručuje Džakula.
Međutim, u Ministarstvu regionalnog razvoja ističu kako su oni, prema zakonskim odredbama, obvezni pokrenuti postupke protiv korisnika koji ne ispunjavaju svoje ugovorom preuzete obveze, najčešće protiv korisnika koji se nisu uselili u obnovljene objekte više godina nakon obnove.
Sukladno Zakonu o obnovi, prilikom podnošenja zahtjeva za obnovu i sklapanja Ugovora o obnovi korisnici su dali pisanu izjavu kojom se obvezuju vratiti u stambeni objekt u roku od 30 dana od završetka obnove. Također, obvezali su se u njemu prebivati najmanje 10 godina, a objekt se ne može otuđiti bez suglasnosti nadležnog Ministarstva.
Prema njihovoj evidenciji, pokrenuto je 100 postupaka, i to 41 protiv korisnika koji ne prebivaju u objektu te 59 postupaka protiv korisnika koji su otuđili objekt bez suglasnosti.
U Grčićevom ministarstvu ističu da je u pripremi novi Zakon o potpomognutim područjima, koji će regulirati sva otvorena pitanja i dileme.
