USTAVNA STRUČNJAKINJA ZA TPORTAL

Dobivamo tehničku vladu: Ranije su znale hodati po rubu zakona, a ova je već instalirala svemoćni stožer. Što sad Plenković smije, a što ne?

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 19.05.2020 17:05
  • Objavljeno 19.05.2020 u 17:05
Sanja Barić, Vlada RH

Sanja Barić, Vlada RH

Izvor: Pixsell / Autor: montaža / tportal

S danom raspisivanja parlamentarnih izbora vlada Andreja Plenkovića dobit će pridjev 'tehnička' i takva će ostati sve do stupanja na dužnost novog premijera i nove garniture ministara nakon provedenih izbora i formirane nove većine. Njene ovlasti određene su dvama zakonima, ali svejedno nisu definirane do kraja i njeno ponašanje će na koncu najviše ovisiti o političkoj kulturi i bontonu

Zakon o postupku primopredaje vlasti usvojen je 2004. godine i u međuvremenu dopunjavan dva puta, a za trenutnu situaciju najbitniji su njegov četvrti i peti članak te propisuju da 'od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnost' i da 'ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ako bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ako je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske'. Premda zvuče decidirano, u njima se mogu pronaći rupe: kod zabrane imenovanja ipak je ostavljena mogućnost postavljanja vršitelja dužnosti 'kada je to nužno', dok kod zabrane sklapanja ugovora uopće nije definirano što zapravo znači termin 'značajna vrijednost'.

Otkako je prijenos vlasti u Hrvatskoj zakonski definiran, makar i na ovako labav način, nisu zabilježena veća odskakanja od civilizacijskih normi i kulturnog ponašanja. Najbliže rubu stigla je vlada kratkotrajnog premijera Tihomira Oreškovića, a koja je u periodu između prikupljanja potpisa za raspuštanje i samog raspuštanja Sabora - dakle kada je bilo izvjesno da će pasti, a svejedno je još uvijek imala potpune redovne ovlasti - na svojoj posljednjoj sjednici donijela odluku o imenovanju gotovo stotinu osoba u različita državna tijela, zavode, agencije i zaklade. Između ostalog, izglasala je smjenu starih te imenovanje novih članova Nadzornog odbora Ine. No čak dva mjeseca nakon izglasavanja nepovjerenja Oreškovićeva vlada donijela je uredbu kojom je izmijenila Zakon o HRT-u, zbog čega je zastupnik SDP-a Peđa Grbin od Ustavnog suda zatražio da se očituje o tome što je zapravo dozvoljeno raditi u periodu tehničke vlade. Ustavni sud do danas se nije oglasio o tome.

>>> Kakav holivudski blockbuster: U ovoj smo saborskoj ekipi imali poplavu akcijskih pretrčavanja, ali po jednome su debelo nadmašili sve prethodnike

  • +4
  • +1

Ilustrativna galerija / Sjednica Vlade RH

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl

'Mogli bismo imati prijepore jer ponašanje tehničke vlade ovisi o političkoj kulturi - a ona u Hrvatskoj ne postoji, dok se institucije koje to reguliraju naprosto ne oglašavaju', kaže Grbin za tportal.

U financijskom aspektu i u svjetlu krize oko koronavirusa, Plenkovićeva tehnička vlada ipak će imati nešto veće ovlasti nego što je to uobičajeno jer je sredinom ožujka, i to uz pristanak saborske oporbe, izglasana izmjena Zakona o izvršenju Državnog proračuna za 2020. godinu. Tim potezom ukinuta su ograničenja preraspodjele na proračunskim stavkama do pet posto i do 15 posto za projekte vezane uz europske fondove - drugim riječima, ministar financija Zdravko Marić ima mogućnost financiranja svih budućih protukriznih mjera, ali pod uvjetom da pronalazi sredstva preraspodjelom unutar postojećeg proračuna, bez dodatnog zaduživanja i povećanja državnog deficita. Kako je rebalans izglasan upravo na dan raspuštanja Sabora, Grbin smatra da bi se Vlada trebala suzdržati od korištenja ovih odredbi i većih preraspodjela u tehničkom dijelu mandata.

>>> Gledali ste ih zadnje tri i pol godine: Znate li da je danas raspušteni saziv Sabora srušio neke rekorde?

Rebalansom proračuna predviđeno je zaduživanje od oko 63 milijarde kuna, od čega je oko polovica već realizirana, pa se pretpostavlja da u kombinaciji s odredbom o mogućnosti sklapanja ugovora 'kako se ne bi prouzročila znatna šteta' Marić ima dovoljnu slobodu i na ovom polju.

'Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora' drugi je propis koji određuje ponašanje u doba tehničkih vlada, a on se sastoji od samo šest kratkih članaka. Taj zakon donosi se svake godine i definira pravo Vlade da svojim uredbama sa zakonskom snagom utječe na gospodarsku politiku u razdobljima u kojima Sabor ne zasjeda, u zimskoj i ljetnoj stanci, pod uvjetom da odmah na početku zasjedanja Hrvatskog sabora podnese izvještaj o tome. No isto pravo ostavljeno joj je za razdoblje 'od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskoga sabora': u tom periodu tehnička vlada zapravo može donositi uredbe sa zakonskom snagom o svemu osim donošenja ili izmjena državnog proračuna, propisivanja poreza ili pitanja koja po Ustavu ipak može uređivati isključivo Sabor.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, smatra da problema ne bi trebalo biti u periodu tehničke vlade i samom postupku primopredaje vlasti, no mogli bi se pojaviti ako razdoblje do formiranje nove većine i imenovanja nove vlade bude predugačko.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletić

'Sam period tehničke vlade doista se svodi na njegovanje političke kulture, ali ako se to rastegne, mogu nastupiti poteškoće jer stvarnost vođenja države zahtijeva ne samo održavanje hladnog pogona, nego i donošenje konkretnih odluka. Naprosto treba raditi', upozorava Barić za tportal.

'Ustav predviđa formiranje Vlade u roku od 30 dana nakon dobivanja mandata, ali bilo bi idealno da se to dogodi i puno ranije s obzirom na situaciju i nužnost donošenja gospodarskih mjera. No svakako je puno bolje da idemo na izbore, nego da ih odgađamo, jer u ovakvoj krizi važno je imati legitimitet novoizabranog saziva Sabora, umjesto onog izabranog prije gotovo četiri godine i izmijenjenog svim onim prelascima iz stranke u stranku. Nekako vjerujem da će se nova vlada uspjeti sastaviti relativno brzo', dodaje Barić.

>>> Plenković u Sabor ušao na sporedna vrata, a izašao ravno pred prosvjednike; žestoko je izviždan: 'Zašto bježite?!'

Po njoj, ni Plenković kao tehnički premijer neće imati interesa u otezanju sastavljanja vlade jer zbog suženih ovlasti neće moći zadirati u proračun, poreze ili parafiskalne namete, a tu će se zapravo događati gospodarske mjere za koje je izvjesno da će biti potrebne nakon izbora. No, naglašava, tu je i pitanje ljudskih prava, oko kojega se Hrvatska trenutno nalazi 'u vrlo graničnom stanju'.

'Trenutno smo u situaciji da o ljudskim pravima odlučuje Nacionalni stožer civilne zaštite, koji još uvijek nije raspušten, a njegov rad nadzire tehnička vlada koja se uopće ne smije baviti ljudskim pravima, a istovremeno nismo ni u izvanrednom stanju pa nisu aktivirane izvanredne ovlasti predsjednika i premijera. Većina građana očigledno prihvaća ovo stanje jer smatra da je uspješnost borbe protiv virusa važnija od bilo čega. Možemo biti sretni da transgresije, koje je Stožer nesumnjivo napravio, još uvijek nisu toliko velike, ali istovremeno me kao ustavnog stručnjaka brine činjenica da kao građani i opća javnost nismo spremni reagirati na tu situaciju', kaže Barić.

'Ona bi se trenutno mogla opisati kao ono famozno 'kuhanje žabe'. Osobno ne tvrdim da će se ona skuhati jer vjerujem u razumnost politike, ali Ustav ne počiva na vjeri u razum, nego na ograničenjima', zaključuje ova ustavna stručnjakinja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!