Kineski predsjednik Xi Jinping ugostio je Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Shenzhenu, jednom od najvažnijih tehnoloških i gospodarskih središta svijeta. No izbor grada u kojem se održava povijesni trilateralni sastanak ima i zanimljivu obiteljsku pozadinu
Kada je Donald Trump u srijedu stigao u Shenzhen, na aerodromu ga je osobno dočekao kineski predsjednik Xi Jinping. Bio je to rijedak diplomatski potez, a dvojica predsjednika pritom su se i nakratko zagrlila.
Dan poslije u istom su gradu započeli trilateralni razgovori Trumpa, Xija i ruskog predsjednika Vladimira Putina, jedan od najpraćenijih događaja ovogodišnjeg summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC).
Shenzhen danas simbolizira kineski gospodarski i tehnološki uspon, no za Xija ima i posebno osobno značenje. Kako piše Washington Post, upravo je njegov otac odigrao važnu ulogu u pretvaranju nekadašnjeg pograničnog područja uz Hong Kong u grad koji danas ima više od 18 milijuna stanovnika.
Čovjek koji je pomogao promijeniti Kinu
Xi Zhongxun bio je visoki dužnosnik Komunističke partije Kine i jedan od političara koji su potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća zagovarali otvaranje kineskoga gospodarstva prema svijetu.
Njegov put do te uloge nije bio jednostavan. Tijekom Mao Zedongove vladavine pao je u političku nemilost i godinama bio izložen progonu. U vrijeme Kulturne revolucije bio je pritvaran, nadziran i udaljen iz političkog života. Tek nakon Maove smrti i postupne promjene političkog smjera ponovno je dobio priliku sudjelovati u državnom vodstvu.
Godine 1978. imenovan je na vodeće dužnosti u južnoj pokrajini Guangdong, koja graniči s Hong Kongom. Ondje je počeo zagovarati ono što je u tadašnjoj Kini predstavljalo vrlo smion eksperiment: dopustiti određenim područjima veću gospodarsku slobodu, privući strani kapital i otvoriti prostor tržišnim mehanizmima unutar socijalističkog sustava.
Od pograničnog područja do gospodarskog čuda
Krajem sedamdesetih Shenzhen nije bio grad kakav poznajemo danas. Područje je bilo znatno slabije razvijeno od susjednog Hong Konga, koji je tada bio pod britanskom upravom. Razlike u životnom standardu bile su velike, a dio stanovnika pokušavao je prijeći granicu u potrazi za boljim životom.
Xi Zhongxun smatrao je da se takvo stanje ne može promijeniti bez otvaranja gospodarstva. Zalagao se za posebna pravila koja bi omogućila strana ulaganja, proizvodnju za izvoz i veću slobodu u gospodarskom odlučivanju.
Njegovu inicijativu podržao je Deng Xiaoping, ključni arhitekt kineskih reformi, a središnje vlasti u srpnju 1979. odobrile su posebne gospodarske mjere za Guangdong i osnivanje posebnih gospodarskih zona.
Shenzhen je u kolovozu 1980. dobio status posebne gospodarske zone, čime su postavljeni temelji njegove kasnije preobrazbe. U tom je procesu sudjelovalo više kineskih političara i institucija, no Xijev otac bio je među ključnim zagovornicima projekta.
Grad koji je postao kineska Silicijska dolina
Eksperiment koji je Xi Zhongxun zagovarao pokazao se iznimno važnim za kineski gospodarski razvoj.
Shenzhen je tijekom sljedećih desetljeća privukao velike količine kapitala, otvorio milijune radnih mjesta i izrastao u jedno od najvažnijih industrijskih središta zemlje. Najprije je bio poznat po tvornicama koje su proizvodile robu za inozemna tržišta, a potom je postao središte tehnoloških inovacija.
Danas u Shenzhenu posluju neki od najpoznatijih kineskih tehnoloških divova, među njima Huawei, Tencent i proizvođač električnih automobila BYD.
Prema službenim podacima, grad je krajem 2025. imao približno 18,25 milijuna stanovnika, a njegov bruto domaći proizvod dosegnuo je oko 3,87 bilijuna juana.
Preobrazba je toliko velika da se Shenzhen često naziva kineskom Silicijskom dolinom. Grad je postao simbol prijelaza Kine iz relativno izoliranoga gospodarstva u jednu od vodećih svjetskih industrijskih i tehnoloških sila.
Otac je otvarao gospodarstvo, sin učvršćuje državnu kontrolu
Priča o Shenzhenu posebno je zanimljiva zbog razlika između gospodarskih pristupa Xi Zhongxuna i njegova sina.
Stariji Xi zagovarao je eksperimentiranje s tržišnim reformama i otvaranje prema stranim ulaganjima, dok je Xi Jinping tijekom svoje vladavine znatno ojačao ulogu Komunističke partije i države u gospodarstvu.
Kako za Washington Post objašnjava Scott Kennedy iz američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), Shenzhen je rezultat različitih političkih i gospodarskih pristupa. Njegov razvoj odražava i kinesko otvaranje prema svijetu i snažnu državnu industrijsku politiku.
Xi Jinping nakon dolaska na čelo Komunističke partije 2012. isprva je također naglašavao nastavak gospodarskih reformi. Jedan od njegovih ranih simboličnih poteza bio je posjet Shenzhenu, gdje je posadio stablo u znak potpore reformama, kao što je njegov otac učinio godinama ranije.
No kako je njegova vlast jačala, kineska gospodarska politika sve se više usmjeravala prema državnom poticanju strateških industrija, tehnološkoj samostalnosti i snažnijem partijskom nadzoru.
Joseph Torigian, profesor na American Universityju i biograf Xi Zhongxuna, za Washington Post istaknuo je da je Shenzhen posebno važan za obitelj Xi upravo zbog uloge koju je stariji Xi imao u njegovu razvoju. Grad je tako istodobno simbol nasljeđa oca koji je pomogao otvoriti kinesko gospodarstvo i sina koji nastoji oblikovati sljedeću fazu kineskog razvoja.
Xijeva obitelj ostala je povezana sa Shenzhenom
Veza obitelji Xi sa Shenzhenom nije završila gospodarskim reformama sedamdesetih i osamdesetih godina. Xi Zhongxun i njegova supruga Qi Xin preselili su se 1990. iz Pekinga u Shenzhen, gdje su nastavili živjeti. Stariji Xi preminuo je 2002. godine.
Za današnjega kineskog predsjednika grad zato nije samo uspješan gospodarski projekt nego i važan dio obiteljske povijesti. Iako je Xi Jinping rođen i odrastao u Pekingu, Shenzhen ostaje povezan s političkom ostavštinom njegova oca i reformama koje su otvorile put velikoj preobrazbi Kine.
Zašto je Xi baš ovdje ugostio Trumpa i Putina?
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izbor Shenzhena za domaćina summita APEC-a povezalo je s njegovom ulogom u kineskom procesu reformi i otvaranja prema svijetu.
Za kineske vlasti grad je svojevrstan izlog gospodarskih dostignuća zemlje. Strani državnici koji dolaze na summit susreću se s modernim prometnim sustavima, električnim automobilima, tehnološkim inovacijama i neboderima koji su izrasli na području nekada mnogo skromnijega pograničnog grada.