NAŠ MRTVI KAPITAL

Da je bilo pameti Titova škola i spomen-dom zapošljavali bi 100 Zagoraca!

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 28.02.2015 08:24
  • Objavljeno 28.02.2015 u 08:24
montaža tito i kumrovec

montaža tito i kumrovec

Izvor: Pixsell / Autor: montaža: I.E.M.

To da se ni nakon 25 godina postojanja države hrvatske političke elite ne mogu dogovoriti o tretmanu lika i djela Josipa Broza Tita, pa s tim u vezi ni oko sudbine njegove biste u Predsjedničkim dvorima, simptom je ozbiljne društvene podijeljenosti. No to da Hrvatska ne samo što nije uspjela privesti uporabnoj svrsi 'Titovu ostavštinu' u rodnom mu Kumrovcu i iskoristiti je kao zamašnjak razvoja toga kraja nego je dopustila da se pretvori u nadrealističke ruševine, prije svega je stvar ujedinjujuće gluposti tog istog društva kakvu si mogu dozvoliti samo tranzicijska društva na jugoistoku Europe

Posljednji takav primjer propalih investicija u pitome zagorske brege zbio se krajem prošle godine kada na natječaj za zakup nekretnine i zemljišta Rezidencije Kumrovec nije pristigla nijedna ponuda potencijalnih i, tvrdi se, zainteresiranih investitora.

'Iako su u natječaj uvrštene odgode plaćanja i ostale pogodnosti - interesa nije bilo. Zgrada rezidencije ima četiri etaže s ukupno 791 četvornim metrom bruto površine s pripadajućim pomoćnim objektima – garažom, kotlovnicom i praonicom rublja te arboretumom sa stazom koji se prostire na šest hektara. Početni iznos mjesečne neto zakupnine za Titovu vilu i pripadajuće zemljište iznosio je 23.152 kune, s tim da je u prvih šest mjeseci zakupnik oslobođen plaćanja ugovorene mjesečne zakupnine, a po isteku šest mjeseci, u sljedeće dvije godine, zakupnik bi trebao plaćati 50 posto ugovorene mjesečne zakupnine. Nažalost to investitoru nije bilo primamljivo', kaže Željka Šaponja, glasnogovornica Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), u čiji djelokrug spada i Titova kumrovečka ostavština.

Osim već spomenute rezidencije, posrijedi su zdanja što ih je u Kumrovcu u razdoblju od 1974. do 1991. sagradila bivša država da bi 1993. bili objedinjeni pod zajedničkim imenom Znanstveno-studijskog centra. U doba SFRJ funkcionirali su pod izvornim nazivom Spomen-dom boraca NOR-a i omladine Jugoslavije, u sklopu Spomen-parka, u čijem su sastavu do 1993. bili još Titova rezidencija (Kumrovec), Muzej Staro selo i sportsko-rekreacijski centar. Objekti centra nalaze se na samom ulazu u selo, na brdašcu iznad seoskog groblja. Projekt su izradili arhitekti Filipčić i Šerbetić koji su za svoj koncept Centra dobili i nekoliko tada važnih arhitektonskih nagrada.

Spomen-dom prostire se na više od 6.500 četvornih metara zatvorene površine. U njima su se nalazili znanstveno-studijski dio, društveno-ugostiteljski dio te smještajni kapaciteti, s ukupno 62 sobe i apartmana sa 134 ležaja.

'Došli su onda HDZ-ovci  i zaustavili tu priču, jer, kao, Tito nije u modi.'

'Došli su onda HDZ-ovci i zaustavili tu priču, jer, kao, Tito nije u modi.'

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Topolovec/PIXSELL


'Oni koji upravljaju državnom imovinom i pokušavaju staviti u funkciju devastirane državne objekte, kao da ne žive u Hrvatskoj. Kao i prethodno za zgrade Spomen-doma boraca i Partijske škole raspisan je takav natječaj koji je unaprijed osuđen na propast. Da bi se Titova rezidencija stavila u kakvu - takvu turističku funkciju, prema studiji koju su dali izraditi Muzeji Hrvatskog zagorja, trebalo bi uložiti čak 11 milijuna kuna, a ispod četiri, pet milijuna kuna svaki ozbiljniji investitor ni ne pomišlja. A nakon toga trebao bi još plaćati i mjesečni najam od 23 tisuće kuna i dodatnih devet za arboretum. Pa to je van svake pameti. Tko si za taj novac može povratiti investiciju, tko to uopće može u Hrvatskoj platiti', kaže načelnik Kumrovca Dragutin Ulama

Ulama, inače član SDP-a, podjednako je, kad je u pitanju Kumrovec, razočaran svim vladama, osim one Ivice Račana koja je 2003. s HUP-om potpisala sporazum da će se Spomen-dom pretvoriti u edukacijski centar.

'Došli su onda HDZ-ovci i zaustavili tu priču, jer kao 'Tito nije u modi'. Tek 2007. za vrijeme Sanadera tražili su neke ulagače, ali ništa nije učinjeno jer je došla kriza. Cijelo to vrijeme kao da su svi u nekom iracionalnom strahu od Tita i asocijacijama vezanim uz Političku školu. Dosta je priča o tome kako su ondje odgajani komunisti! Kako to da se nitko ne spominje da smo u tim 'Titovim' zdanjima ugostili specijalne postrojbe Hrvatske vojske, kojima je to bilo mjesto za obuku. Kako da se ne spominju da je tu osnovana bojna Zrinski Frankopan? Ne sjećaju se da su od 1993. do 2003. tu bile smještene izbjeglice iz Vukovara! Nakon svega ostale su nam samo devastirane zgrade i zemljište koje ne samo da su veliki trošak i državi i općini nego su i sigurnosni problem jer se učestalo krade ono što je još ostalo', kaže Ulama dodajući kako mu je smiješno spominjati sve projekte i investitore koje su vodili do Zagreba i uvijek bili razočarani.

Načelnik kaže da mu je smiješno spominjati sve projekte i investitore koje su vodili do Zagreba i uvijek bili razočarani

Načelnik kaže da mu je smiješno spominjati sve projekte i investitore koje su vodili do Zagreba i uvijek bili razočarani

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Topolovec/PIXSELL


'Bili smo dovoljno pametni da u našim planovima postavimo široko područje namjena za te prostore, tako da postoje mogućnosti razvoja različitih vidova turizma i nadamo se da će u DUUDI-ju konačno shvatiti što je fantazija, a što zbilja. Prije svega ta uprava jako je vezana zakonima, no i potkapacitirana je; koliko znam samo devet ljudi brine o nekretninama. S druge strane, nema strategije u upravljanju državnom imovinom. Ti ljudi ni ne stignu do terena, sve je to kabinetski rad i svi se boje da ne završe u Remetincu kad dođe nova vlast. Posljedica je ta da se raspisuju tako nerealni natječaji na koje se nitko sigurno neće javiti i koji su unaprijed osuđeni na propast. Umjesto da nam država pomogne i privatizira, ona se ponaša kao trgovac nekretninama, a ne misli kako bi se eventualno otvorila nova radna mjesta, Tako se samo gubi vrijeme', kaže načelnik Ulama napominjući kako županija Krapinsko-zagorska i Kumrovec muku muče s nezaposlenošću.

Slično misli i Ivo Kunst iz Instituta za turizam koji je 2007. izradio studiju za dva objekta Titove ostavštine. Riječ je o Znanstveno-nastavnom centru i Političkoj školi, koja su danas u još lošijem stanju nego što su bili kad su ih pregledali. Kunst napominje kako je unatoč ljepotama Zagorja smišljanje prenamjene bio prilično težak zadatak jer je, 's obzirom na hrpe cementa koje ne smijete dirati', izbor rješenja znatno ograničen.

Kumrovečki prostor vrijedio bi više da nema objekte o kojima govorimo. No rušenje bi znatno povećalo troškove investicije, a s druge strane Znanstveni centar je zaštićena gradnja i ne smije se puno dirati: izvana ni u kom slučaju, unutar samo neznatno da se ne poremeti statika. U toj situaciji Kunst kaže da su za Političku školu i Znanstveni centar planirali različitu namjenu.

'Politička škola bila je zamišljena kao Centar za osobe treće i četvrte životne dobi. Ne možemo taj projekt nazvati staračkim domom jer je riječ o usluzi koja nadilazi koncept koji je danas uvriježen kod nas. Znanstveni centar pak zamišljen je kao hotel i edukacijsko središte vezano uz obližnje toplice. Taj projekt ima ambiciozniju varijantu koja bi uključivala kupnju okolnih terena od mještana i u konačnici bi imala hotel i depandansu sa znatno većim sobama na razini četiri zvjezdice. U skromnijoj varijanti kategorizacija bi se zaustavila na tri zvjezdice', kaže Kunst.

Ističe kako je projekcija uključivala i planiranje broja zaposlenih: centar za treću dob zapošljavao bi 53 osobe, hotel 47. To znači da bi Kumrovec dobio 100 radnih mjesta, a pritom bi sigurno izvjestan broj stanovnika vezao svoje poslovanje uz te objekte što bi bitno doprinijelo razvoju mjesta. Ulaganje investitora u taj projekt iznosilo bi između 20 do 23 milijuna eura.

Zašto se to nije realiziralo?

'Detalje ne znam, samo znam da od investitora koji bi uložio 23 milijuna eura ne može tražiti nerealnu cijenu. Državi mora biti jasno da se u Kumrovcu neće obogatiti i ne bi trebala puno misliti oko toga hoće li nešto prodati za 40 ili 30 milijuna nego da pokrene život', kaže Kunst napominjući kako ne misli da je njegov projekt jedini mogući. Po njemu još bi jednostavnije bilo kad bi se Politička škola i Znanstveni centar u prodaji razdvojili, zaključivši na kraju kako ne razumije političke strahove.

'Povezivanje Velikog Trgovišća i Kumrovca i brendiranje područja u stilu 'tu se rađaju hrvatski predsjednici' potez je koji bi napravio svaki pametni turistički djelatnik.'

Nakon svega ostale su nam samo devastirane zgrade i zemljište koje ne samo da su veliki trošak i državi i općini nego su i sigurnosni problem jer se učestalo krade ono što je još ostalo

Nakon svega ostale su nam samo devastirane zgrade i zemljište koje ne samo da su veliki trošak i državi i općini nego su i sigurnosni problem jer se učestalo krade ono što je još ostalo

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Topolovec/PIXSELL



Što na ovakva razmišljanja kažu u DUUDI-ju?

'Mi smo krajem 2014. proveli savjetovanje sa zainteresiranom javnošću povodom stavljanja u funkciju 100 nekretnina u Hrvatskoj. Među tih sto nekretnina bile su i tri nekretnine koje se odnose na one u Kumrovcu. Ukupno je pristiglo 18 inicijativa i mi smo u suradnji s općinom Kumrovec, Ministarstvom kulture, Muzejom hrvatskog Zagorja pokrenuli natječaj za zakup određene nekretnine i zemljišta, točnije za rezidenciju Kumrovec i pritom izašli u susret potencijalnim investitorima. No unatoč tome, na natječaj nije pristigla nijedna ponuda', kaže Željka Šaponja, glasnogovornica DUUDI-ja ističući kako njezina uprava ne drži sebe odgovornom za prigovor o 'nerealnoj cijeni'.

'Nekretnina je bila na procjeni vrijednosti po ovlaštenom sudskom vještaku koji je odredio cijenu zakupa. To je ono što nalažu zakonski propisi', kaže Šaponja zaključivši kako država i dalje nastavlja tražiti potencijalne korisnike za nekretnine u Kumrovcu.

Da kojim slučajem kipovi mogu govoriti, gotovo sam siguran kako bi onaj brončani Augustinčićev zamišljeni Tito u šinjelu, zaustavljen usred kumrovečke pastorale, ljubaznoj djelatnici DUUDI-ja obješenjački dometnuo: 'Dajte, bogati, nemojte se držati tih zakona k'o, bogati, pijan plota!'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!