NIZOZEMSKO ISKUSTVO

Čuvare državne blagajne veseli najezda turista, no stanovnicima su noćna mora. Kako dalje?

24.02.2019 u 12:22

Bionic
Reading

Turistička eksplozija zadnjih desetak godina u Nizozemskoj raste u oblake te je tu zemlju uvrstila među dvadeset najposjećenijih u svijetu. To je dobro za državnu blagajnu, ali postaje noćna mora za stanovnike nekih dijelova zemlje, poput prijestolnice Amsterdama i povijesnog sela Kinderdijka s čuvenim vjetrenjačama iz 18. stoljeća, ali i za Crvenu četvrt, carstvo prostitucije u nizozemskoj prijestolnici

Želite li vidjeti Nizozemsku? Nema turističke agencije u svijetu koja vam u paket neće uvrstiti posjet ‘vrtu Europe’ Keukenhofu s morem tulipana, vjetrenjačama Kinderdijka i neizostavnom Amsterdamu s njegovim živopisnim kanalima, Crvenom četvrti, Rijksmuseumom i novim Muzejom Van Gogha.

U turizmu radi gotovo 10 posto stanovnika

Turizam nije najvažnija gospodarska grana Nizozemske. U BDP-u sudjeluje samo s 5,4 posto i zapošljava 9,6 posto radne snage, ali turistička eksplozija zadnjih desetak godina, naročito u Amsterdamu, raste u oblake. Godine 2017. zemlju je posjetilo 17 milijuna stranih turista (samo iz Njemačke njih pet milijuna), čime je postala 20. najposjećenija u svijetu, a Nizozemski odbor za turizam i konvencije (NBTC) predviđa da će ih 2030. biti 31 milijun.

Čuvare državne blagajne to veseli, ali za stanovnike nekih dijelova zemlje, poput Amsterdama i povijesnog sela Kinderdijk, turistička se navala pretvara u noćnu moru.

Urbana džungla

'Amsterdam noću postaje urbana džungla', tuži se na situaciju u gradu amsterdamski pravobranitelj Arre Zuurmond u razgovoru za nizozemski dnevnik Trouw.

'Imam dojam da stanovnici Kinderdijka žive u zoološkom vrtu', komentira posjetitelj u reportaži RTV Rijmonda dojmove o turističkom obilasku toga sela nedaleko od Roterdama, čuvenog po vjetrenjačama iz 18. stoljeća.

  • +3
Crvena četvrt u Amsterdamu Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Vjetrenjače su pretvorene u obiteljske domove pa se turisti nerijetko iznenade vidjevši da u povijesnoj baštini s popisa UNESCO-a žive stvarni ljudi, a ne voštane figure u diznijevskom stilu, onako kako su to očekivali. To mnoge ne priječi da se domaćinima zalijeću na kućni prag, njuškaju okolo i fotografiraju. 'Nekada imamo dojam da nam turisti sjede u dnevnoj sobi', tuže se u istoj emisiji RTV Rijmonda stanovnici Kinderdijka, što ih je nagnalo da dočekuju turiste s protestnom razglednicom znamenitosti, uz poruku:

'Hvala na posjetu. Ovdje živimo stoljećima. Godišnje nam dolazi 600.000 turista, a nas je samo 60. Omjer 10.000:1'.

Ne ulazite u tuđe vrtove!

Da stvar bude gora, Zaklada za zaštitu povijesnog Kinderdijka odnedavno je uvela kruženje oko sela turističkim brodićima i bez njihova pristanka produžila dnevno vrijeme turističkih posjeta. Ipak, na pritisak lokalnog življa zabranila je snimanje dronovima bez izdanih dozvola i izdala brošuru s uputama o pristojnom ponašanju, uključujući molbu posjetiteljima da ne ulaze u tuđe vrtove, ne bacaju smeće i ne snimaju domaćine bez dopuštenja.

Stari Amsterdamom proživljava još gore dane. Grad veličine Zagreba s 800 i nešto tisuća stanovnika, ne računajući širu okolicu, prema kriterijima Mastercard Global Destination Cities Indexa (analizira turizam u 132 grada u svijetu) skočio je 2016. na 13. mjesto najposjećenijih u svijetu, više od Rima, Beča i Praga. Prema zadnjim podacima portala Amsterdam.info, imao je 5,3 milijuna turista i 9,8 milijuna noćenja godišnje, što grad očito ne može apsorbirati bez bolnih posljedica.

U jednoj noći 900 prekršaja

'Policija ne kontrolira situaciju na ulicama stare jezgre Amsterdama. Unatoč pooštrenim kaznama, u jednoj noći bilježili smo i 900 prekršaja. Možete urinirati na policijski kombi, a vozač na to ne reagira. Ilegalni taksiji vrludaju ulicama, skuteri jure pješačkim zonama, droga se otvoreno nudi na ulici, smeće se ne kupi danima, džepari se i obavlja nužda u javnim prostorima…', tuži se pravobranitelj Zuurmond u listu Trouw. Kao u Veneciji, Barceloni ili Dubrovniku, turisti građanima Amsterdama otimaju grad.

  • +4
Kinderdijk Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Kada sam ga posjetila potkraj osamdesetih, u srednjovjekovnu jezgru prošaranu kanalima još smo se mogli uvući automobilom. Hotelsku sobu nismo morali rezervirati mjesecima unaprijed, na trgovima i oko kanala gužvala se vesela, ali podnošljiva gomila posjetitelja. Bez stresne gužve mogli smo objedovati u finijim restoranima. Grad nas je šarmirao ugodnom atmosferom te se u njemu – imala sam dojam - živjelo po mjeri čovjeka, ali uz kulturološki štih bogate međunarodne metropole, čuvene po kreativnom, inventivnom, buntovničkom odmaku.

Eksplodirale cijene nekretnina

Danas vas iznenadi kada atmosferu u nizozemskoj metropoli uspoređuju s festivalskom groznicom koja na prekrcanim ulicama danonoćno traje 365 dana. Zbog eksplozije cijena nekretnina središte je, kao u Dubrovniku, prepušteno nekim novim, bogatijim vlasnicima i iznajmljivačima soba. Broj turista također se naglo povećao zahvaljujući jeftinom i praktičnom Airbnbu, odgovornom za više od desetine turističkih noćenja. Prekobrojnim dolaskom turista počela je i nagla diznifikacija starog središta: luksuzni butici i hipsterski kafići zamijenili su nekadašnje lokalne trgovinice i zanatske radnje namijenjene lokalnom stanovništvu; preko noći su stigli lokali s brzom hranom, vaflima, suvenirima, njih 280 u najužem središtu grada, namijenjeni isključivo turistima, te Gradsko vijeće zadnjih godinu dana više ne izdaje dozvole za otvaranje novih, a iznajmljivači smještaja mogu putem Airbnba raditi samo 60 dana u godini.

Prekomjerni turisti također su krivi za krizu Crvene četvrti ili De Wallena, razglašenog i ozloglašenog grotla prostitucije. Tako barem tvrdi gradonačelnica Amsterdama Femke Halsema i članovi Gradske skupštine pod vodstvom koalicije triju stranaka, GroenLinksa, D66 i Socijalističke stranke. Oni namjeravaju 'izlog-prostituciju' premjestiti u sigurniji dio grada, izvještava nedavno amsterdamski dnevnik Het Parool, jer je bordelima postalo nemoguće poslovati u današnjim uvjetima, u kojima niti jedna agencija ne propušta provesti svoje grupe kroz živopisnu četvrt s 400 crvenih izloga iza kojih 1000 prodavačica seksa dnevno nudi usluge (tijekom godine ih se izmijeni 5600) za 200.000 mušterija godišnje. To ne propuštaju ni one za elitnu klijentelu, poput članova britanskog kluba Soho House, među koje se, uz neizbježne Meghan Markle i princa Harryja, ubrajaju mnoga imena britanskog javnog života.

Online narudžbe

No budući da je prostitucija legalizirana 2000., prostitutke i vlasnici bordela plaćaju porez, pa kada plaćaju porez, od grada očekuju da im osigura normalne uvjete rada - ne puno gužve, a malo zarade. Glavne mušterije ipak su strani prolazni turisti, ali prostitutke se tuže na sve više neugodnosti, uključujući otvoreno buljenje nepregledne rijeke turista na neugodan način, zlostavljanje i beskonačno fotografiranje. Osim toga, crveni izlozi ostaju prazni i zato što 'prave mušterije' radije naručuju usluge online. Kao rješenje za Crvenu četvrt savjetnica u Socijalističkoj stranci Nicole Temmink predlaže njihov premještaj u neku vrstu hotela sa sobama opremljenima alarmom, sefom za novac i sigurnosnim kamerama, što će olakšati rad prostitutkama, a područje De Wallena konačno osloboditi crvenog cirkusa, mada je on jedan od amsterdamskih 'brendova'.

'Turisti su dobrodošli', kaže dogradonačelnica Kajsa Ollongren u listu Het Parool, 'ali ne želimo da nam oni progutaju ulice i dušu grada'.