POSAO PRIVATNIH DETEKTIVA

Čuvaju li tvrtke u Hrvatskoj svoje tajne?

detektiv polovna sigurnost

detektiv polovna sigurnost

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Uhođenje nečijih nevjernih supružnika u izvanbračnim izletima za privatne detektive odavno nije glavni izvor prohoda. Kriza je donijela svoje, a tvrtke i korporacije sve češće traže njihove usluge kako bi otkrile jesu li im zaposlenici doista bolesni dok su na bolovanju ili uređuju živicu, no angažiraju ih i za potragu za plagijatima i krivotvorinama. Tvrtkama je isplativije platiti privatnog istražitelja da se pozabavi nepravilnostima nego plaćati fiktivne troškove

200 kuna po satu

Ovu djelatnost regulira Zakon o privatnimdetektivima, a za obavljanje tog posla nužno je odobrenje, tj. licencaMUP-a koju ima oko 60 osoba, položen stručni ispit, ali i tri godine iskustva nasličnim poslovima u MUP-u, MORH-u ili Državnom odvjetništvu. Ako prilikom svograda nabasa na kakvo kazneno djelo, detektiv ga je dužan prijaviti državnim nadležnimtijelima.

 

Cijena detektivskog rada je 200 kuna plus PDV po radnomsatu. Tome se pribrojavaju svi ostali troškovi poput troška prijevoza (tri kune po kilometru),cestarina, noćenja… Patačko pak pojašnjava kako se s većim klijentima za većeposlove dogovara okvirna cijena koja ne ovisi o radnim  satima utrošenim za taj slučaj.

Sliku o privatnim detektivima uglavnom stvaramo pod dojmom američkih filmova i serija, pa je tako prisutna i teza da se bave uglavnom bračnim nevjerama i sličnim obiteljskim peripetijama. No 15-ak privatnih detektivskih agencija u Hrvatskoj se uglavnom bavi pribavljanjem podataka u poslovnom sektoru. Tako je kriminal u HŽ-u razotkriven zahvaljujući angažiranju privatnih istražitelja, dok novi vlasnik splitskog škvera Tomislav Debeljak njihove usluge koristi da bi pratio rad svojih zaposlenika.

Siniša Patačko, predsjednik Udruge privatnih detektiva i vlasnik Privatne izvještajne agencije, kaže kako je u Hrvatskoj godinama približno isti broj agencija. Posljednjih godina, u vrijeme krize, njihovo se djelovanje gotovo u potpunosti prebacilo na poslovni sektor, dok je ranije omjer bio u korist privatnih, obiteljskih angažmana.

'Više je provjera bolovanja zaposlenika za tvrtke s obzirom na to da je kriza i poslodavci žele smanjiti lažna bolovanja. Provjere naručuju i za mjesta stanovanja s obzirom na lažiranje putnih troškova', pojašnjava Patačko. Osim toga, tvrtke privatne istražiteljske agencije angažiraju i za provjeru sigurnosnih aspekata, provjeru kršenja ugovornih obveza, zaštitu imovine…

'Tu su i protuprislušni pregledi, provjera klijenata, provjera imovine dužnika… Svi segmenti poslovanja tvrtke koji negdje štekaju', kaže Patačko koji se pak specijalizirao za zaštitu autorskih prava, krađu patenata i krivotvorine. Tako ga neki svjetski brand angažira da na našem području pronađe krivotvorine, a kaže da je godinama radio i za Društvo za zaštitu audio-vizualnih djela, uglavnom američki filmsku industriju. 'Ako neki film ima u SAD-u premijeru 1. svibnja, a kod nas se pojavi 20 travnja, onda je riječ o kršenju autorskih prava', dodaje.

Privatni detektivi uglavnom su nekadašnji zaposlenici MORH-a i MUP-a. Riječ je o diplomiranim kriminalistima, no ima tu i pravnika i ekonomista, kaže Patačko.

Za takve bi u Hrvatskoj trebalo biti i više posla. Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila smatra kako bi sve državne tvrtke trebale imati unutarnju kontrolu, obučene ljude koji štite interes i resurse tvrtke, kao i patente. Kaže da je kod nas stanje dosta loše u tom segmentu te da tek oko deset posto tvrtki ima unutarnji sigurnosni sustav. 'Da smo to imali u javnim tvrtkama, ne bi došlo do ovakve pljačke', uvjeren je Cvrtila.

Predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alen Ostojić
tvrdi pak da hrvatske tvrtke ipak u većem postotku od onih deset koje spominje Cvrtila koriste bilo svoje bilo vanjske istražitelje i stručnjake za sigurnost. No zbog krize tvrtke sve više izdvajaju tu djelatnost i koriste usluge privatnih tvrtki umjesto da unutar tvrtke imaju odjela koji se time bavi.

'Mi u svojem članstvu imamo velik broj kolega i iz privatnog i javnog sektora. Ja ne znam nijedno veće poduzeće koje na neki način nema riješen problem sigurnosti. Ipak, unazad dvije godine došlo je do pada investicija u sustavu korporativne sigurnosti, 'outsorceanje' tih usluga će biti trend u budućnosti', pojašnjava Ostojić. Usluge menadžera sigurnosti i privatnih detektiva koriste se u gotovo svim sektorima, od osiguravajućih društava preko prehrambenih i farmaceutskih kompanija pa do telekomunikacijskih tvrtki. Kaže kako, recimo, Ina ima svoj i vanjski sigurnosni sektor, Croatia osiguranje ima svoje istražitelje, kao i Podravka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!